Bosna i Hercegovina može se pohvaliti brojnim spomenicima kulture, ali ne i njihovim održavanjem i stanjem danas. U tom nezahvalnom nizu izdvaja se i najveća pozorišna zgrada Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, koja je izgrađena 1978. godine. U dvadeset i prvom stoljeću ovom jedinstvenom spomeniku kulture, zbog decenija neadekvatne brige nadležnih institucija, prijeti kolaps uslijed prokišnjavanja ravnog krova, dok uposlenici i glumački ansambl rade u sve neuvjetnijem prostoru.
Umjesto kulturnih – priručne instalacije za prikupljanje vode. Sve kako posjetitelji u salu ne bi ulazili – mokri.
„Publika to primijeti, zbog vlage koja se stvara, ali nadamo se da će se, s obzirom na značaj djelatnosti i zgrade kao arhitektonskog blaga, rukovodeće sturukture malo vise pozabaviti oko ovog sada krucijalnog problema“, kaže Elvir Škiljo, šef Marketinga BNP-a Zenica.
U gotovo pola stoljeća postojanja, zbog hroničnog nedostatka sredstava, a nerijetko i volje za adekvatniju brigu o institucijama kulture, na njoj su rađena samo manja infrastrukturna ulaganja. Vlaga, mrlje i prokišnajvanje samo su dio većeg problema.
„Napravljen je lift za invalide i upravo zbog prokišnjavanja krova na tom dijelu gdje je postavljen – dešava se da je lift, zbog bezbjednosti svih, u ovom trenutku van funkcije. To bi sanacijom krova trebalo da se vrati u normalno i iskoristivo stanje“, objašnjava Miroljub Mijatović, direktor BNP-a Zenica.
O problemu prokišnjavanja starom dvadesetak godina u više navrata upoznat je osnivač – Grad Zenica. No, dobra vijest je da je ove godine izrađena energetska učinkovitost te su uložena sredstva za izradu glavnog projekta za sanaciju ravnog krova.
„Nekako očekujem u narednoj godini da sanacija našeg krova bude bitna stavka u budžetu Grada, ali napominjem da bi, zbog iznosa koji je u pitanju, u priču se aktivnije trebao uključiti i ZDK i Federacija“, dodaje Mijatović.
Hoće li sredstava za sanaciju krova Bosnskog narodnog pozorista Zenica biti planirana kao budžetska stavka, nismo uspjeli saznati jer na naš upit Gradskoj upravi nije bilo odgovora. Sa druge strane, iz resornog ministarstva napominju da nemaju zakonsku osnovu sufinanciranja projekata kapitalnih investicija izgradnje i sanacije objekata te da je to obaveza osnivača: „Stoga se ustanova obraća svome osnivaču za osiguravanje sredstava potrebnih za sanaciju, a osnivač može uputiti zahtjev resornom ministarstvu, odnosno Vladi Zeničko-dobojskog kantona za sufinansiranjem planiranih aktivnosti. To je, zapravo, i svojevrsni uvjet za sufinansiranje takvih namjena“.
Ovo arhitektonsko djelo Jahijela Fincija i Zlatka Ugljena redovno koriste i stranke za svoje promocije i tribine, no na njeno aktuelno izdanje očigledno zatvaraju oči.
„Ova dvorana je jedina u gradu tog tipa i daje sve i tehnicke i druge resurse za profesionalno ispunjavanje tih obaveza. Mi smo na usluzi svim politikama, ali kada dođemo do faze da razgovaravamo o održavanju zgrade, onda nas se najčešće ne sjete“, naglašava Škiljo.
Uz loše grijanje i neuvjetan rad, produkcija BNP-a jedna je od najvećih u BiH, sa sadržajem tokom cijele godine. Nebriga vlasti za kulturu uopće, ako je već uzrok, nikako ne bi smjela biti alibi za aktuelno stanje zeničkog pozorišta.
