Pravni fakultet Univerziteta u Zenici uz podršku Evropskom udruženja studenata prava Zenica (ELSA) organizovao je panel diskusiju i šetnju povodom obilježavanja 31. maja- Dana bijelih traka, kojim se obilježava prisjećanje na 3.176 civilnih žrtava Prijedora među kojima je bilo 102 djece.
Obilježavanje je počelo sa panel diskusijom na Pravnom fakultetu Zenica na kojoj su učestvovali profesori Ajdin Huseinspahić i Dževad Drino, pravnik i psihološki savjetnik iz Kozarca Naser Balić i novinar i književnik iz Prijedora i svjedok događaja Rezak Hukanović.
“Događaji koji su se desili u Prijedoru 1992. godine, neminovno ostavljaju traga na žrtvama – na ljudima koji su sami bili žrtve ili koji su prisustvovali mučenjima, ubistvima…To su teške trauma i posljedice po svakodnevni život su stvarno ekstremne. Često su te trauma i posljedice koje one ostavljaju postale dio identiteta tih ljudi, tako da oni sebe na taj način razumiju te na neki način rezigniraju” kazao je pravnik i psihološki savjetnik iz Kozarca kod Prijedora Naser Balić.
Solidarnost sa žrtvama, napominje, svakako je pozitivna, jer “suosjećanje sa žrtvama daje smisao toj patnji” i pomaže im da se na neki način nose s tom patnjom ili ih, eventualno, motiviše da potraže stručnu pomoć i prevladaju traume.
Sudentima i zeničkim srednjoškolcima o svojim logorskim danima, a koje je ispoljio i kroz pisanje knjiga i pjesama, danas je govorio i novinar i književnik iz Prijedora Rezak Hukanović.
“Ja nisam vezao bijelu traku! Naime, danas je 31. maj, a ja sam 30., dan ranije, odveden u logor, tako da nisam imao priliku da vežem bijelu traku – kazao je Hukanović, koji je podsjetio da je spomenuti proglas čitala i jedna Bošnjakinja, koja je radila na Radiju Prijedor, na kojem je kao novinar radio i on sam.
Knjiga koju je napisao, ističe, “negov je spomenik od najtvrđeg mramora i posvećen ljudima koji su bili u logoru”, a koje je na svojim putovanjima po svijetu sretao svugdje. Neki od tih ljudi, kazao je, nikakao ne spavaju, ali ih je, nažalost, sve manje, jer umiru.
“To je moja moralna, ljudska i svaka druga obaveza – da pričam od dešavanjima u Prijedoru. U Prijedoru je jedan specifikum u ovom ratu. Naime, u Prijedoru nije bilo ratnih dejstava, a četiri hiljade ljudi je ubijeno. Nije bilo ratnih dejstava, a 102 djece je ubijeno. Nije bilo ratnih dejstava, a najveća poslijeratna masovna grobnica Tomašica je na području opštine Prijedor. Nije bilo ratnih dejstava a majka Hava je ostala bez šest sinova i muža (Hava Tatarević, kojoj su ubijeni sinovi Senad, Sejad, Nihad, Zilhad, Nishad te muž Muharem-op.a.). I, nažalost, nije jedina. Dakle, to je Prijedor čija se tragedija može mjeriti sa Srebrenicom, a u nekim elementima čak i prelazi tu dimenziju” naglasio je Hukanović.
Međutim, smatra kako se o zločinima u tom gradu malo priča, jer je “zapostavljen od politike”.
Svoj dug prema stradalnicima svog grada, u kojem je, podvlači on, “nažalost još tamo”, ali kojeg je nekada volio i kojeg više ne voli, ispunio je pisanjem knjige “Deseta vrata pakla”. Sve mu je teže da se suočava sa zločincima, koji šetaju ulicama tog grada.
U radu panela sudjelovali su i profesori na Katedri za historiju države i prava Pravnog fakulteta UNZE-a Dževad Drino i Ajdin Huseinspahić.
“Pored toga što bi ponovo trebali utvrditi tu, ja ću kazati poruku prema svijetu: Nikad više!, ovaj put hajde da pogledajmo gdje će se obilježiti Dan bijelih traka, iako su žrtve ovog fašističkog čina u Prijedoru bili nesrbi, što znači i bosanski Hrvati. Volio bih da danas i u oba dijela Mostara, u Širokom Brijegu i onim dijelovima gdje imamo bosanske Hrvate u većem broju, ovaj dan bude jednako obilježen kao i u dijelovima zemlje gdje su Bošnjaci. S druge strane, institucije i vlasti Republike Srpske i pretežno bosanski Srbi u entitetu RS negiraju ovaj dan, negiraju da je ovo počinjeno, što nas uveliko obeshrabruje” kazao je profesor Ajdin Huseinspahić.
Ukoliko nema potrebe za katarzom kod počinioca zločina, dodaje on, postavlja se pitanje i kakva je naša budućnost.
Predsjednik ELSA Zenica Bakir Brkić istakao je kako su se uključili u organizaciju ovog događaja kako bi došlo do generacijskog prenošenja istine o Prijedoru i o stradanjima našeg naroda svuda po Bosni i Hercegovini. U rad ovog panela, javljanjem posredstvom video-linka, uključili su se i predstavnici Udruženja “Komisija Bijelih Traka” iz Ženeve (Švicarska).
Nakon panel diskusije nešto više od 300 studenata, učenika srednjih i osnovnih škola su šetnjom od Pravnom fakulteta do spomen-obilježja Kameni spavač nastavili Dan bijelih traka, gdje su sugrađanima davali bijele trake i informisali ih o današnjem danu, a šetnja je završena prigodnim govorom i polaganjem cvijeća.
