Home » Obilježena 821. godišnjica Bilinopoljske izjave i Dan oslobođenja Zenice
Zenica

Obilježena 821. godišnjica Bilinopoljske izjave i Dan oslobođenja Zenice

Forum građana Zenice, zajedno sa svojim partnerima iz zeničkih osnovnih škola, pod motom “Tragovima prošlosti u ljepšu budućnost” prigodno je danas u Parku Kulina bana u tom gradu obilježio 821. godišnjicu Bilinopoljske izjave te 12. april, Dan oslobođenja Zenice u Drugom svjetskom ratu.

U sklopu manifestacije proglašeni su te izloženi najbolji literarni i likovni đački radovi koji su pristigli na konkurs “I stiže proljeće u moj grad”.

Uz prigodan muzički program, obraćanja historičara i izložbu najboljih učeničkih radova, proglašeni su i pobjednici, a dodjeljene su im i nagrade te priznanja za najbolje literarne i likovne radove na temu “I stiže proljeće u moj grad”.

Sam program je pored izložbe, uljepšan izvođenjem muzičkih numera hor Osnovne škole “Vladimir Nazor”.

“Na ovogodišnji konkurs pristiglo je 154 rada učenika iz 12 osnovnih zeničkih škola. Mi smo ponosni na ovaj konkurs jer je I ova manifestacija ustvari spoj prošlosti I sadašnjosti a djeca sa svojim radovima ukazuju na potrebu znanja, stvaralaštva I borbe radom I znanjem za BiH”, kazao je Faruk Kadrić iz Foruma građana Zenice.

Bilinopoljska izjava potpisana je 8. aprila 1203. godine na području današnjeg stadiona Bilino polje u Zenici. Bilinopoljska izjava je dokument, u kojem su poglavari bosanske crkve pred izaslanikom rimskog pape (Ivanom de Kazamarisom), izjavili da se odriču svoje hereze i predstavlja značajan historijski izvor za poznavanje vjerskih i političkih prilika u srednjovjekovnoj Bosni.
Bilinopoljska izjava svjedoči kako je sredenjovjekovna Bosna, naglasio je prof. dr. Mirza Džananović sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici tokom časa historije, bila ravnopravan član “evropske zajednice srednjovjekovnih naroda”.

– Možda je najvažnija tekovina ili vrijednost koju bismo trebali baštiniti, a koja je direktno vezana za Bilinopoljsku abjuraciju, činjenica da se država i njene vrijednosti ne moraju uvijek nužno braniti oružjem, nego da je to moguće i mudrom unutrašnjom i vanjskom politikom ili uspješnom diplomatijom. Kulin ban je iskoristio svoje diplomatske sposobnosti kako bi zaštitio Bosnu od zaista velike krize, koja je trebala da joj dođe. Upravo je ta vrijednost što je, čini mi se, i danas vrlo važno i aktuelno. I ako treba da nešto baštinimo, nadam se da će baštiniti upravo to – kazao je Džananović.

On se nada da je prošlo vrijeme da se vrijednosti ove države i društva moraju braniti oružjem, naglasivši da je došlo vrijeme da pomenute vrijednosti “moramo braniti znanjem, mudrošću i iskustvom”.

April je mjesec, dodao je, za historiju Zenice i Bosne i Hercegovine vrlo važan. U aprilu 1941. godine krenula je okupacija za vrijeme Drugog svjetskog rata, a koja je i završila u aprilu 1945. godine.

– Upravo u tom kontekstu, vrlo je važno osvrnuti se i na predstojeći praznik našeg grada, a to je 12. april – Dan odlobođenja Zenice.

Kao i ostatak BiH, Zenica je u aprilu 1941. okupirana, a u aprilu 1945. godine je oslobođena. Period između ta dva aprila obilježen je strašnom žrtvom koju su Zenica i njegovi građani morali da podnesu.

Zbog toga 12. april 1945. godine ne predstavlja samo dan kada je okupacija završila i Zenica oslobođena, nego je to dan koji nas podsjeća da su naši preci, tada, potvrdili da pripadaju civilizovanoj evropskoj zejednici država i naroda, koji poštuju svoje antifašističke i osnovne humanističke vrijednosti.

– Upravo je to, možda, i najvažnija poruka cjelokupnog današnjeg događaja, jer živimo u vremenu kada trebamo jasno i glasno reći kojim putem želimo da idemo i koje su to vrijednosti koje treba da baštinimo – kazao je Džananović.

Ukoliko budemo slušali poruke naših predaka iz 1203., 1945., ali i onih iz 1992.-1995. godine, onda ćemo, podvukao je, i “u budućnosti da baštinimo antifašističke, humanističke i osnovne civilizacijske vrijednosti”.