Home » Treba li načelnicima opština i gradonačelnicima u BiH ograničiti reizbor?
Zenica

Treba li načelnicima opština i gradonačelnicima u BiH ograničiti reizbor?

Uoči lokalnih izbora ponovo se u javnosti povela polemika o tome treba li načelnicima opština i gradonačelnicima u Bosni i Hercegovini ograničiti reizbor obavljanja ove funkcije. Najčešće se spominje mogućnost ograničenja na dva mandata, odnosno osam godina. Koji su argumenti za i protiv.

Trideset godina na poziciji načelnika lokalne zajednice. U Bosni i Hercegovini postoji i takav primjer. Zašto mu ne spominjemo ime? Zato što se kandidovao i na predstojećim lokalnim izborima za svoj deveti mandat, a pravila izvještavanja tokom izborne kampanje nam to brane. Sve je više zagovornika ideje da ovakvi primjeri postanu prošlost.

ELMIR SADIKOVIĆ, Fakultet političkih nauka UNSA-e

Razlog je u činjenici što općinski načelnici na temelju njihove ustavne i zakonske pozicije kao inokosni organi imaju veliku političku moć. na temelju te moći mogu lokalnim zajednicama kreirati strukture i odnose moći, uticati na NVO i druge organizacije i na neki način stvoriti birokratsku strukturu vlasti koja se izbornim procesom može veoma teško promijeniti.

Kontraargumenti otvaraju pitanje ustavnog prava takvih kandidata da budu birani, kao i mogućnosti ograničavanja drugih pozicija moći, poput dugovječnih ministara, kaže nam novinar Nezavisnih novina.

UROŠ VUKIĆ, novinar, Nezavisne novine

Sami načelnici ne mora značiti ako budu dva tri mandata i kada odu sa te pozicije da gube poluge vlasti. To imate primjera koliko hoćete u Bosni i Hercegovini.

Vukić kaže da bi ograničenje imalo smisla kada bi načelnike i gradonačelnike birali parlamenti, a dok im podršku daju građani, legitimni su. Od 2004. godine građani Bosne i Hercegovine vodeće ljude lokalnih zajednica biraju neposredno na izborima. Sada postoje prijedlozi jačanja legitimiteta kroz dvokružni izborni sistem.

ELMIR SADIKOVIĆ, Fakultet političkih nauka UNSA-e

Ako nijedan od kandidata ne osvoji natpolovičnu većinu glasova u prvom krugu izbora ide se u drugi izborni ciklus gdje građani biraju između dva kandidata koji su osvojili najviše glasova. Time načelnici osvajaju pravi demokratski legitimitet za vršenje svoje funkcije. Imamo brojne primjere mala izlaznost npr 30% a načlenik pobijedi sa 14% glasova.

Naš sagovornik ukazuje da postoje načelnici koji kroz više mandata pokazuju dobre rezultate rada, ali da prednjače oni koji zloupotrebljavaju političku moć i birokratsku strukturu stvorenu dugoročnim uticajem.