Vijeće za štampu i online medije Bosne i Hercegovine, uz podršku Ambasade Švicarske, održalo je danas sa urednicima i novinarima zeničkih medija sastanak o temi „Zašto je transparentnost medijskog vlasništva važna za integritet izbornog procesa“.
Sastankom je moderirala Dženana Burek iz Vijeća za štampu BiH, a u ulozi glavne panelistice bila je profesorica Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu doc. dr. Lamija Silajdžić.
Ona je prezentirala najznačajnije stavke ove godine izmijenjenog Izbornog zakona BiH od strane visokog predstavnika u BiH Christiana Smidtha te govorila o temi „Transparentnost online medija, transparentnost medijskog vlasništva i integritet izbornog procesa“.
– Ovo je, zapravo, prvi put da se u jedno zakonsko rješenje unijela odredba koja se tiče transparentnosti medijskog vlasništva. U pitanju je poglavlje 16, koje je ovim izmjenama, u martu ove godine, nametnuto na taj način da su online mediji dužni da na svojim platformama osiguraju transparentne informacije o svome vlasništvu i da se drže načela nepristrasnosti i jednakog pristupa za sve one o kojima izvještavaju.
Ova nam je stavka vrlo važna, zato što nemamo zakonski riješeno pitanje medijskog vlasništva. Ono, već nekoliko godina, stoji u nacrtu, ali, očigledno, nema dovoljno sluha da se nešto takvo usvoji – naglasila je Silajdžić.
Podaci o vlasništvu, dodaje, osiguravaju medijima kredibilitet te bi svaki medij trebao da „ima ličnu kartu“, sa jasnim podacima o vlasnicima, direktorima, urednicima, novinarima…
-Veliki je problem s takozvanim anonimnim portalima. Njih, nažalost, ima i u BiH, kao što ih ima i u regionu i u svijetu. Problem je zato što takvi portali nerijetko služe za širenje manipulativnog, dezinformativnog sadržaja; služe za kojekakva prepucavanja među vlasnicima, iza kojih vrlo često stoje politički ili ekonomski moćnici.
Danas je vrlo jeftino i lako otvoriti web portal i to može bilo ko uraditi iz, kako mi to kolokvijalno kažemo, udobnosti svog dnevnog boravka. Ali bi trebalo zakonski da se uredi ta „džungla“ online svijeta, kako bi, jednostavno, znali koji mediji jeste, a koji nije kredibilan – kazala je Silajdžić, koja je podvukla kako ni publika često ne može prepoznati takve sadržaje niti medije.
Mediji koji pišu istinite vijesti, ističe, moraju imati impresum, jer su u suprotnom mora sumnjati u sadržaj njihovih tekstova, ali i namjere i opredjeljenje tog portala. Zato je potrebno zakonski regulirati ovu oblast, ali nakon toga i kontrolirati provedbu zakonskih odredaba. Dok se to ne desi, dodaje, medijima i novinarima preostaje samoregulacija i dosljedna primjena profesionalnih standarda.
Predstavnica Vijeća za štampu i online medije Mirjana Jovović podsjetila je na Kodeks za štampane i online medije BiH i transparentnost online medija, a izlagala je na temu „Žalbena procedura i uloga Žalbene komisije vijeća za štampu i online medije u BiH“.
-Posljednjim izmjenama Izbornog zakona BiH i Pravilnika o pratećem medijskom oglašavanju političkih subjekata u izbornoj kampanji propisano je da online mediji, koji namjeravaju izvještavati o izbornoj kampanji, na prigodnom mjestu moraju sadržavati informacije o strukturi vlasništva.
Upravo su ti principi sadržani u Kodeksu za štampane i online medije BiH. U članu 23., transparentnost vlasništva štampanih i online medija propisuje da svi mediji koji izvještavaju, ne samo o izbornoj kampanji, moraju sadržavati transparentne informacije o vlasništvu, izdavačima, redakciji, kontakt informacije…- kazala je Jovović.
Vijeće za štampu BiH, koje je nadležno za online medije od 2011. godine, od medija koji im pristupaju, zahtjevaju da imaju javni impresum. Građani i građanke, ako uoče bilo kakve nepravilnosti ili dezinformacije u izvještajima o izbornoj kampanji, poručila je Jovović, mogu im također uputiti prijave. Vijeće je, dodaje, u toku ove izborne kampanje za Lokalne izbore u BiH 2024. godine, zaprimilo veliki broj prijava.
– Građani su upućivali prijave Centralnoj izbornoj komisiji BiH, koja je prijave proslijedila nama. Do sada smo primili preko 50 prijava. U toku smo komuniciranja s urednicima i urednicama da li će izmijeniti informacije, odnosno ono što građani traže da se u određenim tekstovima izmijeni, a 12. oktobra imamo i sjednicu Žalbene komisije.
Nakon te sjednice izaći ćemo sa informacijom koliko je žalbi riješeno samoregulacijom, a šta je ostalo za Žalbenu komisiju, pa ćemo i te informacije naknadno objavit i- najavila je Jovović.
