Dok traje zvanični godišnji odmor za više od 5.000 uposlenih u prosvjeti te 172 zaposlena u ustanovama kulture u ZDK-u – traje sindikalna borba. Nakon potpisivanja kolektivnog ugovora krajem prošle godine i uvećanja plata od 10%, radnici zahtijevaju ispunjenje obećanog usklađivanja plata u odnosu na trenutno socio-ekonomsku situaciju. Iako je 1. juna trebalo biti izvršeno retroaktivno povecanje od 15%, upitno je hoće do početka nove školske godine prosvjetarima biti ispunjeni zahtjevi.
Zahtjevi sindikata osnovnog i srednjeg obrazovanja te radnika zaposlenih u ustanovama kulutre, upućeni prema Vladi ZDK-a, ne odnose se na povećanje plata nego usklađivanje plate sa rastom životnih troškova u pogledu prava po kolektivnom ugovoru.
„Vlada ZDK-a nema takav stav, njihova jasna poruka je da nema povećanja u 2023. godini i smatramo da je to nepravedno jer ako imamo mogućnosti da se povećaju plate 15% Vladi, premijerki i ministrima – onda sasvim sigurno oni koji su nositelji odgojno-obrazovnog procesa imaju pravo na tih 15%“, kaže Selvedin Šatorivić, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja ZDK-a.
Predsjednik Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, nauke i kulture ZDK-a Dževad Hadžić ističe kako nisu zadovoljni stavovima Vlade ZDK-a kad su pitanju njihovi zahtjevi, ali očekujemo da će se korigovati stavovi i da će ih uvažiti.
U rješavanju problema vlastite egzistencije, predstavnici sidnikata pokrenuli su proces razgovora sa političkim subjektima koji imaju svoje zastupnike u Skupštini ZDK-a. Pored usklađivanja, zahtjevi se vežu i za izmjene pedagoških standarda, raspisivanja više ugovora na neodređeno vrjeme, broja asistenata u nastavi te sigurnosne situacije u školama.
„U ovom momentu je fokus na materijalnom statusu jer inflacija i troškovi života su enormni i ne mogu prosvjetni radnici i radnici u kulturi sa ovako niskim primanjima svoju egzistenciju ostvariti i ne mogu se kvalitetno posvetiti svom osnovnom poslu – znači, kvalitetnom odgoju i obrazovanju. Mnogi čak traže i druga zaposlenja da bi mogli zadovoljiti potrebe svoje porodice“, tvrdi Hadžić.
Zastupnici stranaka sa kojima je već obavljen razgovor ističu da će uspješnost pregovora zavisiti prije svega od dva faktora – zahtjeva sindikata koji treba da bude realan i stvarnog stanja u budžetu ZDK-a.
„Plata u ZDK-u, kada su u pitanju prosvjetni radnici, u odnosu na TK, manja je za nekih 70-80 maraka. Je li realno odmah 15% da se traži ili neki manji procent, o tome treba da se razgovara na ovim pregovorima“, napominje Behija Kulović, zastupnica Naše stranke u Skupštini ZDK-a.
I dok resorna ministrica Draženka Subašić, inače kadar SDP-a, izbjegava dati odgovor u vezi sa zahtjevima prosvjetara, njena stranka pruža podršku sindikatima obrazovanja, a među ostalima je i inicijativa za izmjene Zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju po kojem bi se unaprijedio način zbrinjavanja tehnološkog viška u školama te podržavaju usklađivanje dinamike povećanja plata uposlenih u prosvjeti.
„U ovom trenutku zaključak je da se ide u konkretnu analizu budžeta i da se u skladu sa finansijskim mogućnostima dođe do rješenja koje bi zadovoljilo uposlene u obrazovanju. Nadam se da će se u narednom periodu definisati dinamika povećanja plata, kako bi svi bili zadovoljni“, navodi Damir Memić, predsjednik Kluba SDP-a u Skupštini ZDK-a.
Do kraja godišnjeg odmora, koji teče u pregovorima, ostalo je manje od jednog mjeseca, do kada će biti jasno dnosili li se usklađivanja visine plate na sve budžetske korisnike ili će se i ovaj put oni na čijim leđima stoji teret odgoja i obrazovanja, kao i u decembru 2022. godine za isplatu pomoći od 1080 maraka, boriti protestima ili štrajkom.
