Pod utjecajem jakog antivakserskog lobija sve više mladih bračnih parova odlučuju da ne vakicinišu svoju djecu. Za posljedicu imamo pojavu zaraznih bolesti koje mogu biti kobne, a koje su čak u jednom periodu bile u potpunosti iskorijenjene. U ZDK-u su zabilježeni pojedinačni slučajevi oboljelih od dječijih zaraznih bolesti, a kada je riječ o gripi, zabilježen je srednji intenzitet kretanja. Stručnjaci upozoravaju da je vakcinacija najznačajnija prevencija, naročito u prvoj godini života.
Posljednjih godina zabilježen je pad broja vakcinisane djece, a povećan broj obiljelih od dječijih zaraznih bolesti. U susjednim zemljama proglašena je epidemija pertusisa, odnosno velikog kašlja ili hripavca. Alarmantni su podaci da je u Srbiji u prošloj godini broj oboljelih 6 puta veći u odnosu na ukupan period između 2016. i 2019. godine.
“Što se tiče našeg kantona, u prethodnoj godini imali smo 5 slučajeva velikog kašlja – i to su bili nepotvrđeni slučajevi. Veliki kašalj može da se prevenira vakcinalno – i to efikasno”, ističe dr. Alis Kozica, načelnik Službe za epidemiologiju i higijenu u INZ-u.
Primjera radi, u Bosni i Hercegovini od 1951. do 1961. godine zabilježeno je 8.662 oboljelih, sa smrtnim ishodom 306 osoba. Nakon masovne vakcinacije nije bilo smrtnih slučajeva, a značajno je smanjen broj oboljelih od velikog kašlja.
“Pertusis je bekterijsko oboljenje, vakcina je dostupna, daje se u prvoj godini života, revakcine iza toga – i spada u kalendar obavezne vakciancije. Savjet je svim roditeljima koji do sada nisu vakcinisali djecu – da se jave pedijatru kako bi nadoknadili vakcinaciju”, poručuje dr. Aida Hodo-Brdarević, načelnica Službe za higijenu i epidemiologiju u Domu zdravlja Zenica.
Pedijatrica u Domu zdravlja Zenica Džemila Memagić-Begagić upozorava da novorođenčad, mlađa djeca, dojenčad do godinu dana, djeca sa određenim hroničnim bolestima – nemaju dovoljno razvijen imunitet: “Najosjetljivija su grupa, dosta teže podnose bolest i, nažalost, češće sa komplikacijama”.
Da porasta broja oboljelih krajem devedesetih je došlo jer zbog rata nije bilo moguće provesti proces imunizacije. Antivakserski pokret aktivno je počeo djelovati od 2014. godine – i od tada su problemi veći. Zarazne bolesti, naročito respiratornih organa, ponovo su u porastu. Građani Zenice uglavnom su svjesni važnosti vakcinacije.
U porastu je i broj oboljelih od gripe koja može biti ozbiljna, naročito za starije i hronične bolesnike.
“Kako starimo, tako stari i naš imunološki sistem – znači, opada”, objašnjava Kozica i dodaje kako vakcinama pomažemo organizmu da se zaštiti.
Zbog nedovoljnog testiranja nema tačnih podataka koje su zarazne bolesti prisutne i u kojem obimu. Samo uz adekvatne podatke moguće je preduzimati i konkretne mjere u zavisnosti od toga je li riječ o virusnom ili bakterijskom oboljenju. Ipak, ključna je prevencija, a uz savjete stručnjaka o vakcinisanju, redovnom pranju ruku, provjetravanju prostorija, te izbjegavanju gužvi moguće je bar djelimično utjecati na širenje zaraze, a uz jačanje imuniteta spriječiti komplikacije.
