Na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici (CoolTour Lab) održana je panel diskusija „Proljetni uranak – Zenička čimburijada: između kulture i turizma“, u organizaciji ove visokoškolske ustanove i Udruženja Forum građana Zenice, s ciljem otvaranja stručnog i javnog dijaloga o očuvanju i unapređenju jednog od najprepoznatljivijih običaja ovog grada.
Panel je okupio predstavnike akademske zajednice, institucija i lokalne zajednice, a fokus je bio na institucionalnoj zaštiti tradicije, unapređenju sadržaja uz očuvanje autentičnosti te jačanju turističke atraktivnosti „Zeničke čimburijade“ na području Zenice, Zeničko-dobojskog kantona i šire.
Kako su istakli organizatori, dodatni značaj ovoj temi daje činjenica da je „Zenička čimburijada“ krajem 2024. godine uvrštena na Listu nematerijalne kulturne baštine Federacije BiH, čime je postala prvi element s područja Zenice i Zeničko-dobojskog kantona koji je dobio ovaj status, ali i dio ukupne nematerijalne baštine Bosne i Hercegovine.
Viši asistent i moderator panela Alen Šabanović naglasio je da ova tradicija traje decenijama, ali da njen novi status nosi i nove izazove.
– „Čimburijada“ u Zenici traje najmanje 50 godina, a prema nekim izvorima i više od jednog stoljeća. Njeno uvrštavanje na listu nematerijalne kulturne baštine predstavlja početak nove etape, koja donosi i dodatne obaveze. Upravo zato želimo otvoriti dijalog o tome kako ovu tradiciju dalje razvijati, a da pritom sačuvamo njen izvorni smisao – kazao je Šabanović, koji se niz godina bavi istraživanjem ovog fenomena.
On je podsjetio i da „Čimburijada“ ima poseban značaj za Zeničane, uključujući i one koji žive van Bosne i Hercegovine, a koji ovu tradiciju njeguju širom svijeta ili se vraćaju u rodni grad kako bi prvog dana proljeća učestvovali u proslavi.
Predsjednik Foruma građana Zenice Mirsad Mujkić istakao je da ova organizacija ima važnu ulogu u realizaciji manifestacije, posebno kada su u pitanju prateći sadržaji i programski dio.
– Ne želimo se previše uplitati u sam tradicionalni čin, odnosno Proljetni uranak, koji je jedinstven i jedan od najprepoznatljivijih običaja u našem gradu. Naš cilj je da dodatnim sadržajima obogatimo manifestaciju, ali da njena suština ostane netaknuta – kazao je Mujkić.
Najavio je i aktivnosti usmjerene ka najmlađima, ističući da će u okviru programa biti organizirana „Mala čimburijada“ u vrtiću „Dunja“, s ciljem prenošenja tradicije na nove generacije.
Direktor Turističke zajednice Zeničko-dobojskog kantona Šaban Ibrišimović naglasio je značaj turističke valorizacije ove manifestacije, ističući da ona ima potencijal da bude prepoznata i van granica zemlje.
– Smatram da i naši ugostitelji trebaju uvrstiti tradicionalni čimbur u svoju ponudu, kako bismo ovu nematerijalnu baštinu dodatno valorizirali kroz turizam i predstavili je kao nešto autentično, naše i jedinstveno. Zenička gastronomska ponuda je bogata i sigurno zanimljiva turistima – kazao je Ibrišimović.
Učesnici panela saglasni su da „Zenička čimburijada“ predstavlja snažan simbol lokalnog identiteta, ali i važan resurs za razvoj kulturnog turizma, uz potrebu pažljivog balansiranja između očuvanja tradicije i savremenih pristupa njenoj promociji.
Ovogodišnja manifestacija „Proljetni uranak – Zenička čimburijada 2026“ bit će održana 21. marta, a program počinje panel diskusijom i nastavlja se nizom aktivnosti, uključujući sadržaje za najmlađe, kulturno-zabavni program, tradicionalnu regatu na rijeci Bosni, kao i pripremu velikog čimbura od 1.000 jaja.
Centralni događaj bit će tradicionalni proljetni uranak uz rijeku Bosnu, koji svake godine okuplja veliki broj građana i posjetilaca, potvrđujući značaj ove manifestacije kao jednog od simbola Zenice i njenog kulturnog kontinuiteta.
