Meso je za mnoge građane Bosne i Hercegovine sve veći luksuz, pa se pri kupovini danas često više gleda cijena nego porijeklo. Istovremeno, domaći proizvođači upozoravaju da zbog jeftinijeg uvoza i slabih otkupnih cijena sve teže opstaju na tržištu.
Svega nekoliko kilometara od centra Vogošće, u naselju Kremeš, Nenad Damjanović gotovo dvije decenije bavi se stočarstvom i proizvodnjom hrane. Na porodičnom imanju, uz pomoć supruge i sinova, uzgaja više od stotinu ovaca, dvadesetak goveda i koza, te perad. Iako interes građana za domaće proizvode postoji, kaže da je na tržištu sve teže opstati. Posebno zabrinjavaju velike količine uvoznog mesa na tržištu.
“Slabe su otkupne cijene, da vam kažem pošteno. Ako će od tebe otkupiti june za 7 ili 8 maraka, a u gradu kilogram prodavati za 23-24 marke, pa ne može nešto tri puta biti skuplje! Ne ulazim ja u mesare, neka oni zarade, neka uvoze meso, ali ja garantujem da 90 posto tog uvoznog mesa ne može prići našem mesu”, kaže proizvođač mesa Nenad Damjanović.
Podaci pokazuju da Bosna i Hercegovina i dalje znatno više uvozi nego što izvozi mesa i mesnih prerađevina. Tokom prošle godine uvezeno je mesa u vrijednosti od gotovo 720 miliona maraka, dok je izvoz iznosio oko 140 miliona. Najviše mesa uvezeno je iz Holandije, Italije, Srbije, Hrvatske i Njemačke.
Građani bi, kažu, radije birali domaće meso. Međutim, u vremenu stalnih poskupljenja, odluku o tome šta će završiti na trpezi često donosi — cijena.
“Gleda se sad cijena, nema više porijeklo, ništa”, kaže jedna građanka Sarajeva.
Meso je za mnoge građane Bosne i Hercegovine sve veći luksuz, pa se pri kupovini danas često više gleda cijena nego porijeklo. Istovremeno, domaći proizvođači upozoravaju da zbog jeftinijeg uvoza i slabih otkupnih cijena sve teže opstaju na tržištu.
Svega nekoliko kilometara od centra Vogošće, u naselju Kremeš, Nenad Damjanović gotovo dvije decenije bavi se stočarstvom i proizvodnjom hrane. Na porodičnom imanju, uz pomoć supruge i sinova, uzgaja više od stotinu ovaca, dvadesetak goveda i koza, te perad. Iako interes građana za domaće proizvode postoji, kaže da je na tržištu sve teže opstati. Posebno zabrinjavaju velike količine uvoznog mesa na tržištu.
“Slabe su otkupne cijene, da vam kažem pošteno. Ako će od tebe otkupiti june za 7 ili 8 maraka, a u gradu kilogram prodavati za 23-24 marke, pa ne može nešto tri puta biti skuplje! Ne ulazim ja u mesare, neka oni zarade, neka uvoze meso, ali ja garantujem da 90 posto tog uvoznog mesa ne može prići našem mesu”, kaže proizvođač mesa Nenad Damjanović.
Podaci pokazuju da Bosna i Hercegovina i dalje znatno više uvozi nego što izvozi mesa i mesnih prerađevina. Tokom prošle godine uvezeno je mesa u vrijednosti od gotovo 720 miliona maraka, dok je izvoz iznosio oko 140 miliona. Najviše mesa uvezeno je iz Holandije, Italije, Srbije, Hrvatske i Njemačke.
Građani bi, kažu, radije birali domaće meso. Međutim, u vremenu stalnih poskupljenja, odluku o tome šta će završiti na trpezi često donosi — cijena.
“Gleda se sad cijena, nema više porijeklo, ništa”, kaže jedna građanka Sarajeva.
“Boga mi cijenu na današnjem vaktu”, poručuje još jedna sagovornica.
Problem domaćih potrošača je kako uopšte obezbijediti kilogram mesa za svoju porodicu danas, upozorava Gordana Bulić iz Udruženja potrošača TK.
“Da se ne gleda baš puno na porijeklo mesa u miljeu visokih cijena, nego da se, kad biramo meso pred frižiderom, ustvari preračunavamo koliko će to nas koštati. Preko 90 posto njih ne obraća pažnju na etiketu na kojoj je istaknuto porijeklo mesa”, dodaje Bulić.
Dok građani biraju ono što njihov budžet može podnijeti, domaći stočari upozoravaju da im je sve teže opstati na tržištu. Troškovi proizvodnje rastu, zarada je sve manja, a sela u kojima se nekada gotovo svaka porodica bavila stočarstvom postaju sve praznija.
“Samo na ovom području stotine duluma su ugašene. Svaka kuća imala je najmanje tri, četiri krave, dva bika… I tada, prije rata, mještani odavde uglavnom su radili u Pretisu u Vogošći, ali su opet uzgajali stoku”, kaže Damjanović.
Dok domaće tržište sve više zavisi od uvoza, proizvođači upozoravaju da stočarstvo u Bosni i Hercegovini polako gubi bitku. Bez ozbiljnijih poteza nadležnih i dugoročne podrške domaćoj proizvodnji, kažu, pitanje nije šta ćemo kupovati — nego ko će uopšte proizvoditi domaće meso.
Autor: Feđa Kulina/N1
