Sve počinje od obrazovanja. No, u ovoj oblasti već godinama nije dobro. Štrajkovi prosvjetnih radnika postali su gotovo svakodnevnica. Pored zahtjeva za poboljašnje materijalnog statusa zahtjevaju i reforme u obrazovnom sistemu. Promjene u najavi u Zeničko-dobojskom kantonu.
Na opće zadovoljstvo svih aktera u obrazovnom procesu, sindikata i vlasti postignut je dogovor o primjeni novih pedagoških standarda koji se ogledaju u manjem broju učenika u odjeljenjima od naredne školske godine.
Poboljašanje obrazovnog procesa kroz lakši rad nastavnicima trebalo bi dovesti i do boljih rezultata učenika. Novim izmjenama pedagoških standarda učionice neće biti prepune đaka tako što bi trebalo biti formirano nekoliko novih odjeljenja.
“Što je manje djece, grupe su efikasnije i bolje će uraditi ishode koje smo zacrtali za taj čas. Također, primjenom novih pedagoških normativa nastavnicima će biti olakšana primjena različitih novih strategija i tehnika”, ističe Rabija Drugović, nastavnica bosanskog jezika u Osnovnoj školi “Mak Dizdar” Zenica.
Novim izmjenama sada će u jedan razred umjesto 16 ići minimalno 14 učenika. Optimalan broj s 24 smanjen je na 20, dok je maksimalan broj od 31 učenika smanjen na 26 učenika u istom razredu.
“Što je manja grupa, možemo više pažnje obratiti na reakcije i ponašanje djece u određenoj situaciji, na njihove riječi, što mi i radimo, pratimo to sve da možemo pravovremeno da reagujemo”, navodi Adisa Ibrulj, nastavnica razredne nastave u Osnovnoj školi “Mak Dizdar” Zenica.
Reforma nastavnih planova i programa u savremenom dobu je zbog veoma često smanjene radne koncentracije učenika više nego neophodna.
“Nisu više samo nastavnik i biblioteka ti koji daju informacije djeci i nastava ne treba da bude nešto što se djeci servira pa da onda tražimo da to ona napamet izdeklamuju”, kaže Drugović.
Važnost društvene i pedagoške uloge škole, kao i stalne promjene u društvu bile su osnov vlastima u ovom kantonu da, kroz kvalitetan i konstruktivan dijalog sa socijalnim partnerima, stvaraju bolje uslove za razvoj i unapređivanje odgojno-obrazovnog rada u osnovnim i srednjim školama.
“Nismo planirali, ali se desilo da su se pregovori oko standarda u Zeničko-dobojskom kantonu, barem oko onog osnovnog dijela, poklopili s terminom štrajka upozorenja u Kantonu Sarajevo i oni su puno kvalitetniji i prilagodljiviji novom vremenu kojem se trebaju prilagođavati svi učesnici u odgojno-obrazovnom procesu”, ističe Selvedin Šatorović, predsjednik Sindikata osnovog obrazovanja i odgoja ZDK-a.
Smanjenje broja učenika u razredima i formiranje novih odjeljenja otvara i mogućnost zbrinjavanja takozvanih tehnoloških viškova, odnosno, nastavnika koji svake godine u augustu prolaze noćnu moru sakupljajući časove za normu.
“Kao osnivač i neko ko brine o odgjono-obrazovnom procesu, nismo dozvolili da naši radnici ostanu na ulici. Dodatno ćemo pokazati senzilbilitet prema njima, ali i insistirati da rade na kvalitetitu odgojno-obrazovnog procesa”, poručuje Mirza Mušija, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta ZDK-a (SDA).
“Sad u prvom razredu ako upišemo 90-120 učenika, normalno je da ćemo napraviti šest odjeljenja i tu imamo jedno mjesto za još jednog nastavnika. Na taj način možemo zbrinuti te nastavnike, mada nam je velika opasnost nedostatak nastavnog kadra”, navodi Amela Numanović, direktorica Osnovne škole “Mak Dizdar” Zenica.
A to je još jedan od izazova s kojim će se u ovom, ali i ostalim kantonima morati pozabavati. Nastavnika matematike, informatike i fizike u Zeničko-dobojskom kantonu već prilično nedostaje, a zbog odlazaka u penziju u naredne tri do četiri godine taj nedostatak bit će znatno izraženiji nego danas. Briga više je i to što trenutno na nastavničkim fakultetskim smjerovima nema dovoljno studenata.
federalna.ba
