VIDEO: Otvorena “Lastavica 2026”, deset dana vjerskih, kulturnih i edukativnih sadržaja- Tradicionalna Vjersko-kulturna manifestacija „Lastavica 2026“ svečano je otvorena danas u Islamskom centru Sultan Ahmed u Zenici, a njen program bit će realiziran do nedjelje, 2. augusta, kroz brojne vjerske, kulturne, edukativne i sportske sadržaje.
Program manifestacije predstavljen je na konferenciji za medije, na kojoj su se obratili predsjednik Organizacionog odbora i muftija zenički hafiz prof. dr. Mevludin-ef. Dizdarević, član Organizacionog odbora i glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Zenica mr. Sumedin-ef. Kobilica te rukovodilac Službe za vjerske poslove i obrazovanje Muftijstva zeničkog Edin-ef. Kavazović.
Kavazović je na početku istakao da će javnosti biti predstavljene najvažnije informacije o sadržaju manifestacije, toku priprema i ciljevima koje organizatori žele ostvariti.
„Muftijstvo zeničko, kao organizator ovogodišnje ‘Lastavice’, pripremilo je program koji će biti realiziran od petka, 24. jula, do nedjelje, 2. augusta 2026. godine. U okviru manifestacije bit će realizirani brojni vjerski, kulturni i sportski sadržaji“, kazao je Kavazović.
Govoreći o programu, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Zenica mr. Sumedin-ef. Kobilica podsjetio je da ovogodišnja manifestacija počinje konferencijom za medije i svečanim otvaranjem.
„Danas će u džematu Babino-Drugavci biti klanjan džuma-namaz, a hutbu će kazivati mr. Zakir-ef. Ljubović, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Kakanj. Večeras nas očekuje i vjerski sadržaj u džematu Varošište, gdje će biti upriličena Večer Kur’ana. U programu će učestvovati kompetentni i vrijedni učači Kur’ana i hafizi, koji će svojim učenjem uljepšati ovu večer“, rekao je Kobilica.
Besjedu na Večeri Kur’ana održat će muftija zenički hafiz prof. dr. Mevludin-ef. Dizdarević, dok će vazu-nasihat kazivati direktor Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu mr. Dževad-ef. Pleh.
Kulturni dio programa nastavlja se u ponedjeljak, 27. jula, kada će u Islamskom centru Sultan Ahmed, s početkom u 19 sati, biti održana promocija višetomnog „Rječnika bosanskog jezika“, čiji je autor projekta rahmetli akademik Dževad Jahić.
„Promociju će svojim obraćanjima obogatiti muftija zenički, premijer Zeničko-dobojskog kantona dr. Nezir Pivić, ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK dr. Mirza Mušija te Edhem Bičakčić, član Upravnog odbora Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca. Promotori Rječnika bit će prof. dr. Amira Turbić-Hadžagić, dr. Jasmin Hodžić i dr. Haris Ćatović, dok će program moderirati mr. Emir Zlatar“, kazao je Kobilica.
U srijedu, 29. jula, s početkom u 20.30 sati, također u Islamskom centru Sultan Ahmed bit će promovirana publikacija „Popisni defter stanovništva i domaćinstava zeničke nahije 1266. h./1850. godine“.
Kobilica je ocijenio da je riječ o izuzetno vrijednom projektu koji je pokrenulo Muftijstvo zeničko.
„Zahvaljujući velikom trudu dr. Emira Demira, koji je defter preveo na bosanski jezik, ovaj značajni dokument za Zenicu i njenu okolinu ugledao je svjetlo dana. Građani će dobiti priliku upoznati se s popisom stanovništva iz 1850. godine, istraživati svoje porijeklo i saznati koja su prezimena i mahale postojali u to vrijeme“, naveo je Kobilica.
Promotori publikacije bit će njen prevodilac dr. Emir Demir, prof. dr. Aladin Husić i muftija zenički hafiz prof. dr. Mevludin-ef. Dizdarević.
Centralne aktivnosti manifestacije počet će tokom prvog vikenda u augustu. U subotu, 1. augusta, bit će organizirana tradicionalna planinarska tura „Lastavici u pohode“.
Okupljanje i registracija učesnika planirani su u 7.30 sati ispred Islamskog centra, dok je polazak autobusima prema Postojanu predviđen u 8 sati. Tura će biti nastavljena preko Markovog kamena do platoa Lastavice, uz mogućnost posjete Tvrtkovcu, nakon čega slijedi povratak u Radinoviće.
Vjerske aktivnosti na platou Lastavice počet će klanjanjem ikindija i akšam-namaza. Nakon akšam-namaza bit će upriličeni mevlud i zikr, koje će proučiti imami Medžlisa Islamske zajednice Zenica, dok će predavanje i besjedu održati Mustafa-ef. Spahić i muftija zenički hafiz prof. dr. Mevludin-ef. Dizdarević. Subotnji program bit će završen nakon jacija-namaza.
Centralni program manifestacije bit će održan u nedjelju, 2. augusta, na platou Lastavice. Počet će sabah-namazom, zikrom i učenjem Kur’ana, dok će od 10 do 11 sati biti organizirane sportske aktivnosti.
Centralni vjerski program počinje u 11 sati i trajat će do 13.20 sati. Bit će proučena hatma-dova za bosanske šehide, učeni odlomci iz Kur’ana i ilahije te intonirana himna Bosne i Hercegovine. Prisutnima će se obratiti glavni imam MIZ Zenica mr. Sumedin-ef. Kobilica, dok će Lastavičku poruku uputiti vojni muftija Nesib-ef. Hadžić. Potom će biti proučena Lastavička dova, a klanjanjem podne-namaza bit će završen centralni program.
U poslijepodnevnim satima bit će klanjan ikindija-namaz, nakon čega će Vjersko-kulturna manifestacija „Lastavica 2026“ biti zvanično zatvorena.
Muftija zenički hafiz prof. dr. Mevludin-ef. Dizdarević istakao je da Lastavica predstavlja snažan simbol kontinuiteta življenja islama na ovim prostorima i svjedoči o dubokoj ukorijenjenosti bosanskih muslimana u vlastitoj vjeri, tradiciji i domovini.
„Lastavica je svojevrstan dokaz da bosanski muslimani nisu došli ovdje, nego da su duboko ukorijenjeni u historiju, tradiciju i tlo Bosne i Hercegovine. Nastavljajući taj kontinuitet, ovogodišnjom Lastavicom želimo osvijetliti i osvijestiti neke važne dimenzije naše duhovnosti i kulture“, poručio je Dizdarević.
Govoreći o historijskom kontekstu manifestacije, podsjetio je da bosanskohercegovački muslimani i Bošnjaci stoljećima žive u okvirima gregorijanskog, julijanskog i hidžretskog kalendara.
„Gregorijanski i julijanski kalendar određivali su brojne datume i običaje povezane sa sjetvom, žetvom i drugim poljoprivrednim aktivnostima, dok je hidžretski kalendar na ove prostore stigao s Osmanlijama. Među važnim vremenskim međašima izdvajaju se Jurjev, 6. maja, i Aliđun, 2. augusta“, kazao je muftija Dizdarević.
Prema njegovim riječima, ti datumi stoljećima su služili kao orijentiri za obavljanje različitih poslova, ali i kao prilika za organiziranje teferiča, susreta i narodnih okupljanja.
„Daleki odjek tih običaja jeste i Lastavica, koja se stoljećima organizirala upravo na Aliđun, 2. augusta. Kontinuitet Lastavice svjedoči o kontinuitetu življenja islama i njegovoj povezanosti s bosanskohercegovačkim tlom“, naglasio je.
Posebno je ukazao na značaj dove, ističući da ona predstavlja temeljnu snagu vjernika i trajni izraz oslanjanja na Uzvišenog Allaha u svim životnim okolnostima.
„Ovo je, prije svega, svojevrsna duhovna gozba. Ovo su dani dove, a na Lastavici će biti proučena tradicionalna Lastavička dova. Gdje god su se muslimani okupljali, klanjali su namaz i upućivali dove za dobru ljetinu, kišu i druge blagodati koje su tražili od Uzvišenog Allaha“, rekao je Dizdarević.
Dodao je da je riječ o vremenu u kojem su ljudima dove posebno potrebne zbog brojnih važnih i dalekosežnih odluka.
„Dove su posebno važne za naše selo i poljoprivredu, jer bez kiše nema usjeva, bez poljoprivrede nema hrane, a bez hrane nema života. Ovo je godina u kojoj se donose brojne dalekosežne odluke. Donosimo i odluke koje se odnose na reisul-ulemu i čelništvo Islamske zajednice, a pred nama su i izbori u Bosni i Hercegovini. Zbog toga su nam potrebni čisto srce i mudra glava kako bismo izabrali najbolje među nama da nas vode“, poručio je muftija zenički.
Osvrćući se na kulturni dio programa, naglasio je da narod ne može postojati bez svoje kulture, jezika, historije i svijesti o vlastitom porijeklu.
„Objavljivanje višetomnog ‘Rječnika bosanskog jezika’, koji je pokrenuo rahmetli akademik Dževad Jahić, bez sumnje je jedan od najvažnijih i najkapitalnijih događaja u oblasti bosanskog jezika. Činjenica da promociju organiziraju Muftijstvo zeničko, Vlada Zeničko-dobojskog kantona i Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca govori koliko smo ovom događaju željeli dati poseban značaj i dignitet“, rekao je Dizdarević.
Govoreći o popisnom defteru stanovništva i domaćinstava zeničke nahije iz 1850. godine, ocijenio je da je riječ o pravom rudniku historijskih podataka.
„To je istinski rudnik informacija i saznanja o historiji Zenice i njene okoline, kao i o ljudima koji su živjeli na ovom području. Zahvaljujući takvim dokumentima uspio sam porijeklo svoje porodice u Vrselju pratiti sve do polovine 18. stoljeća. To je velika dragocjenost za svakoga ko cijeni svoje porijeklo i razumije koliko je važno njegovo istraživanje i očuvanje“, kazao je.
Muftija Dizdarević osvrnuo se i na kritike koje se povremeno upućuju na račun bosanskohercegovačkih dovišta.
„Kada je riječ o dovištima, ali i o brojnim drugim oblastima vjerskog, kulturnog i političkog života, imamo mnogo samoproglašenih stručnjaka. Profesor Fikret Karčić svojevremeno je kazao da za gotovo svakim kafanskim stolom imamo jednog stručnjaka za vjeru, drugog za politiku, a trećeg za sport, iako ti ljudi često vrlo malo znaju ili o tim temama ne znaju gotovo ništa“, rekao je.
Naglasio je da je o dovištima u Bosni i Hercegovini najviše pisao prof. dr. Elvir Duranović, čija istraživanja predstavljaju najrelevantniji naučni izvor o ovoj temi.
„Ljudi koji nisu čitali radove Elvira Duranovića, Mehmeda Handžića i drugih autora koji su se bavili ovim fenomenom ne bi trebali olako iznositi zaključke i tako stvarati dodatnu konfuziju u vlastitim glavama i široj javnosti“, poručio je Dizdarević.
Komentirajući tvrdnje da dovišta predstavljaju vjersku novotariju, naveo je izreku da onaj kome je čekić jedino oruđe u svemu vidi ekser.
„Tako i onaj kome je novotarija jedini argument u svemu vidi novotariju. Novotarije mogu biti opasne u vjerskoj praksi, ali dovišta sama po sebi nisu vjerski obred niti sveta mjesta“, istakao je.
Muftija je pojasnio da Lastavica nema svetost kakvu u islamu imaju Meka, Medina i Jerusalem, ali da posjeduje izuzetnu historijsku i kulturnu vrijednost.
„Lastavica se može održati i drugog dana ili na drugom mjestu. Sam lokalitet nije svet, ali nam je važan zbog historijskog kontinuiteta. Lastavica nam je važna zato što su se na tom prostoru Bošnjaci stoljećima okupljali. Manifestacija bi se mogla premjestiti na drugu lokaciju i i dalje bi ostala Lastavica“, kazao je.
Dodao je da je plato Lastavice značajan zbog svoje prirodne ljepote, položaja na tromeđi i činjenice da ovom lokalitetu gravitiraju Grad Zenica te općine Zavidovići i Kakanj.
„Tvrdnje kojima se dovodi u pitanje cjelokupna vjerska praksa bosanskohercegovačkih muslimana nisu samo neutemeljene nego mogu biti i opasne. Riječ je o uvezenim ideologijama koje muslimanima nigdje nisu donijele dobro. Naprotiv, često su donosile više štete nego koristi, pa tako ni u Bosni i Hercegovini ne mogu proizvesti ništa dobro“, poručio je Dizdarević.
Na kraju je naglasio da će Muftijstvo zeničko nastaviti čuvati Lastavicu i bosanskohercegovačka dovišta kao važna svjedočanstva tradicije, historije i kulture.
„Hvala Bogu, mi od takvih stavova ne zavisimo. Uz Božiju pomoć nastavit ćemo čuvati Lastavicu i naša dovišta jer su ona svjedočanstvo naše tradicije, historije i kulture“, zaključio je muftija zenički hafiz prof. dr. Mevludin-ef. Dizdarević.
Lastavica je tradicionalno dovište i zborište na kojem su se stoljećima okupljali i družili stanovnici mjesta koja gravitiraju tom lokalitetu. Nalazi se na granici Grada Zenica te općina Zavidovići i Kakanj.
