Forum građana Zenice danas je u Parku Kulina bana na Bilinom polju prigodnim programom obilježilo 837. godišnjicu Povelje Kulina bana, jednog od najznačajnijih dokumenata bosanskohercegovačke historije.
Centralni program obuhvatio je polaganje cvijeća na ploču Kulina bana, prigodna obraćanja, historijski čas, izložbu slika Likovne kolonije „Stara Bosna“ Galerije „Preporod“ Zenica te muzički program u izvedbi hora Art Sonore.
O značaju Povelje i njenom mjestu u historiji Bosne i Hercegovine govorio je prof. dr. Dževad Drino iz Foruma građana Zenice, naglasivši da je riječ o jednom od najvažnijih datuma u historiji naše zemlje.
– Ovo je sigurno jedan od najvećih datuma u povijesti Bosne i Hercegovine. Zašto najveći? Zato što je taj dan ban Kulin potpisao Povelju o slobodi trgovanja sa Dubrovnikom i to je najstariji pravni dokument kod Slavena uopće. Dakle, to je dokument bosanskohercegovačke pismenosti, pa se današnji dan proglašava i Danom pismenosti – kazao je Drino.
Podsjetio je da Povelja predstavlja i prvi sačuvani pravni akt bosanske države te dokument u kojem se jasno vidi položaj i titula tadašnjeg bosanskog vladara.
– To je dan prvog pravnog akta u povijesti Bosne i Hercegovine. To je dan kada se jasno tituliše tadašnji vladar kao veliki gospodin, gospodar sve Bosne – ban Kulin. A evo, nakon 837 godina, i dan-danas se pitamo kada će neki novi vlastodržac u Bosni i Hercegovini dobiti naziv „veliki gospodin“ i kada će se vremena neke druge vlasti nazivati „dobrijem vremenima“, kao u vrijeme Kulina bana – rekao je Drino.
Posebno je ukazao na, kako smatra, pogrešno i često ponavljano tumačenje prema kojem je Povelja Kulina bana „rodni list Bosne i Hercegovine“.
– Povelja nije rodni list države Bosne i Hercegovine. Država Bosna je znatno starija i onaj ko govori da je to rodni list današnje Bosne i Hercegovine upravo nam je ukrao negdje 200 godina razvoja. To govori o nepoznavanju vlastite povijesti i vlastite države i to je nešto na čemu trebamo raditi i što trebamo ispravljati. Ona jeste značajna, vrlo bitna, ali daleko je od toga da bude rodni list. Ponavljam, Bosna je starija od Povelje Kulina bana – poručio je Drino.
Historijski čas u okviru obilježavanja održao je doc. dr. Dženan Dautović, viši kustos Zavičajnog muzeja Travnik i profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, koji je i prošle godine bio gost ove manifestacije.
Dautović je istakao da srednji vijek predstavlja period u kojem veliki broj današnjih evropskih država traži svoje državne korijene.
– Srednjovjekovni period u mnogim državama današnje Evrope jeste period iz kojeg one baštine svoje osnivanje. Prije srednjeg vijeka imamo antički period, kada je Rimsko carstvo bilo nadnacionalno, univerzalno i imperijalno. Malo koja današnja evropska država baštini svoje korijene u rimskom dobu, nego manje-više skoro sve svoje početke traže u srednjem vijeku. Tako je i na prostoru Balkana, uključujući i našu zemlju – kazao je Dautović.
Naglasio je, međutim, da srednjovjekovnu prošlost Bosne ne treba romantizirati, već je posmatrati u historijskom kontekstu razvoja država tog vremena.
– Ne trebamo previše romantizirati tu srednjovjekovnu prošlost, pogotovo ranu srednjovjekovnu. Bosna je u ranom srednjem vijeku imala svoj razvojni put, sličan razvojnom putu drugih zemalja na Balkanskom poluostrvu, od zavisnosti od Bizantskog carstva, zatim kroz borbu protiv dominacije Ugarskog kraljevstva – naveo je Dautović.
Govoreći o samoj Povelji Kulina bana, Dautović je istakao njen izuzetan značaj ne samo za Bosnu i Hercegovinu nego i za historiju slavenske pismenosti.
– Ono što je važno i zbog čega je Povelja bana Kulina važna jeste da ona predstavlja najstariji pravni, državni dokument pisan ćiriličnim pismom, odnosno starom ćirilicom, koja se kasnije diferencirala u različite varijante, uključujući bosansku, srpsku i hrvatsku. Među svim slavenskim narodima ovo je najstariji takav dokument, uključujući Rusiju, istočne, južne i zapadne Slavene – kazao je Dautović.
O značaju Povelje, dodao je, govori i činjenica da se jedan njen primjerak danas nalazi u Sankt Peterburgu.
– Nije bilo slučajno što je u 19. stoljeću ruski car poslao svoje agente u Dubrovački arhiv da otuđe tu povelju i donesu je u Sankt Peterburg, u Carski arhiv, odnosno Carsku biblioteku, jer je želio baštiniti upravo tu starinu svih slavenskih naroda na području Evrope – istakao je Dautović.
U okviru centralnog programa emitovan je i tonski zapis izvornog teksta Povelje Kulina bana, dok je glumica Bosanskog narodnog pozorišta Zenica Sabina Kulenović kazivala epitaf sa bosanskog stećka.
Muzički dio programa pripao je horu Art Sonore, pod vodstvom autora i dirigenta prof. Sajida Jusića, koji je izveo „Svečanu pjesmu“, „I čovjeku nešto ostane“ i „Kad kažeš Bosna“. Prateći sadržaj činili su izložba slika Likovne kolonije „Stara Bosna“ Galerije „Preporod“ Zenica i srednjovjekovni performans Udruženja RTC FantaCon.
