Deveti salon vina i gastronomije “Vinozeus 2024” okupio je danas u zeničkom Hotelu “Dubrovnik” rekordna 24 izlagača vina iz šest zemalja, zatim 12 izlagača gastronomskih proizvoda te jednog izlagača rakija iz Žepča.
“Imamo devet izlagača vina koji do sada nisu učestvovali, ali imamo i devet stalnih izlagača koji nas prate od prvog dana. Ove godine na sajmu imamo više od 150 etiketa vrhunskih vina, tako da gosti imaju priliku da stvarno kušaju vrhunska vina iz svih regiona bivše Jugoslavije, osim Makedonije, kao i jedne vinarije iz Portugala. Ponuda je više nego dobra, a iz Bosne i Hercegovine imamo 12 vinarija, od kojih su četiri iz bosanskih, dok su ostali izlagači iz hercegovačkih vinarija. Posjetom smo također izuzetno zadovoljni, jer su to naši stalni gosti koje većinom pozivamo na pozivnice” kazao je voditelj Restorana “Dubrovnik” Ejub Dervišević.
Ono što je važno da se napomene je da je ovogodišnja manifestacija “Vinozeus 2024” bila upotpunjena otvaranjem arhivskog vina vinarije “Puklovec” iz 2001. godine kada je zapravo počeo s radom i Restoran Dubrovnik.
Vinarija Puklovec, najveći proizvođač vina u Sloveniji, je za ovu prigodu pripremila svoje arhivsko vino Laški Rizling-Welschriesling iz 2001. godine.
“Mi smo najveći proizvođač vina u Sloveniji, sa 3,5 miliona litara godišnje i izvozimo u 27 zemalja svijeta između kojih je i Bosna i Hercegovina. U čast restorana Dubrovnik danas smo pripremili naše arhivsko vino Laški Rizling-Welschriesling iz 2001. godine, to je vino koje je kasnija berba tako da ima veće količine šećera u sebi, koje aromatično. Sve je ovdje na vrhunskom nivou, nama je ovo prilika da se predstavimo i na ovom tržištu i hvala organizatorima” istakli su iz vinarije Puklovec.
Stalni izlagač svojih vina na Vinozeusu je i Branimir Begić iz Prologa kod Ljubuškog, koji vodi porodičnu Vinariju “Begić”, a koji također ističe izazovnu i tešku prošlu godinu u procesu zaštite nasada i same prizvodnje vina zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta.
– Urod je bio skoro 50 posto manji u cijeloj Hercegovini, ali ono što je sačuvano – barem kod nas, iznimne je kakvoće bilo grožđe, a samim time i vina. Donijeli smo pet naših etiketa – kaže Begić.
Mlada Žilavka iz inoksa, svježa linija, smatra Begić, najbolji je primjerak njihove svježe Žilavke. Zadovoljni su kvalitetom i ostalih svojih vina.
– Ono po čemu smo baš poznati, je da u našem asortimanu nemamo Blatine, nego imamo Plavac Mali. Naši se vinogradi nalaze uz samu granicu s Hrvatskom, a u nekim dijelovima čak i ulaze u hrvatsko polje – napominje Begić.
Što se tiče BiH, podvlači, smatra kako se trebamo okrenuti radu na kvaliteti naših vina te ne potcjenivati sami sebe, jer imamo “bogom danu državu, uvjete i područje za uzgoj najkvalitnijeg grožđa”, a samim time, uz znanje i nove tehnologije, možemo imati svjetski poznata vina te postizati veće cijene.
– Jednostavno, samo trebamo raditi na kvaliteti vina i ljudi će to prepoznati. Označeni smo kao egzotična vinska regija i ako imamo kvalitetu, imamo pravo postići i dobru cijenu vina – kazao je Begić, koji je kao novi korak naprijed u razvoju industrije vina naveo i nedavno usvojeni Zakon o vinu.
Zenički salon vina, koji se, uz dvije godine pauze zbog pandemije koronavirusa, redovno održava od 2014. godine, ujedno je i jedina ovakva manifestacija na području Zeničko-dobojskog kantona i srednje Bosne, dok je žepačka Vinarija “Povratak” na ovom sajmu još uvijek jedini proizvođač vina sa područja ZDK.
Kako je istakao vlasnik žepačke vinarije Vinko Zovko, unatoč nedaćama koje su ih zadesile zadnjih godina – prvo zbog pandemije koronavirusa, a onda i prošlogodišnjih nepovoljnih vremenskih uvjeta za proizvođače, “čvrsto stoje na nogama”.
“Investicijski ciklus privremeno je zaustavljen, a sva se sredstva ulažu u održavanje “hladnog pogona”. Ovo smo proljeće imali abnormalno visoke temperature, što nam je uvelike ubrzalo vegetativni ciklus same loze pa je, u tom kontekstu, malo zakasnila i rezidba. Tako da nam je i ovaj snijeg pao na već izlistane loze koje nisu orezane, ali zadržao se kratko.
Nije puno snijega palo pa nemamo mehaničkih oštećenja, a temperature nisu išle ispod nule tako da nas to uopće nije pogodilo. Više nas brine sušno proljeće i nedostatak dubinske vlage, ali šta je sve pred nama, narodski rečeno, sve je u Božijim rukama pa ćemo vidjeti koliko je nedostatak padalina za vrijeme proljeća bio otežavajući za sam vegetativni rast i razvoj loze.
Nadamo se da će vrijeme odgovoriti te da ćemo svoje kišne dane, ipak, dobiti. Samo da ne bude kao prošle godine, kada smo imali zaredom 56 kišnih dana, nakon čega je došla suša.
Tako da nam je bila jako nezgodna sezona, ali ono što je ostalo imamo iznimno visoke rezulate. Imamo visoke alkohole te upravo kušamo Palavu sa 14,2 prirodnog alkohola, što je fenomenalno – kazao je Zovko te podvukao kako im je veliki broj sušnih dana “kvalitet podigao u nebeske visine”.
Zbog toga su, po preporuci, Palavu s 14,2 procenta alkohola te Palavu Premium i Palavu Orange, koje su noviteti te perjanice njihove vinarije, poslali i na ocjenu kvaliteta u London.
“Povratak”, kaže, ima 12 etiketa na tržištu, a na žepačkom kraju imaju zasađenih 186.000 čokota na 63 hektara, što ih, po veličini nasada i površini, svrstava na četvrto mjesto po veličini u BiH. Napominje kako svi nasadi nisu u njihovom vlasništvu, nego u vlasništvu i njihovih kooperanata.
Pored sjajnih vinarija kao što su vinarije „Pevac“, „Pajić“, „Škegro”, „Vera”, vinarija iz Portugala Casa Santos”, “Fazan”,,,Guštin”,”Adora” i,,Saints Hills”. Vinarije koje su učesnici od samo početka sajma su: Vinarije „Begić”, “Buntić“, „Vukoje“, „, Plantaže 13. jul”, Vinarija Hercegovina Produkt”, „Povratak “i „Tolj”, na manifestaciji su učestvovali u gastro kutku sa svojim delicijama razni izlagači.
U segmentu gastronomije, prije svih proizvođači domaćih sireva i suhomesnatih proizvoda. U gastro dijelu učestvuje 10 izlagača a oni su: „Pekara Ekemk”, „ZIM”, prerada mesnih proizvoda,,Haze“, prerada mesnih proizvoda „Babić”, Krajina Klas”, „Ukijeva čokoladna bajka”, proizvodnje mliječnih proizvoda „Stap Milk” i Puda“ i „Mimoza Cake Boutique i Slastičarna Mimoza”. Oficijelna voda sajma je „Sarajevski Kiseljak”.
