Home » U Zenici obilježena 823. godišnjica Bilinopoljske izjave “Istaknuta uloga diplomatije u očuvanju srednjovjekovne Bosne”
Zenica

U Zenici obilježena 823. godišnjica Bilinopoljske izjave “Istaknuta uloga diplomatije u očuvanju srednjovjekovne Bosne”

U Zenici je, u organizaciji Foruma građana Zenice, obilježena 823. godišnjica Bilinopoljske izjave i 12. april – Dan oslobođenja Zenice, kroz tradicionalnu manifestaciju „Tragovima prošlosti u ljepšu budućnost“.

Zbog kišnog vremena, program je umjesto u Bilinopoljskom parku održan u press-sali stadiona Bilino polje.

Predsjednik Foruma građana Zenice Mirsad Mujkić podsjetio je na kontinuitet organizacije ovakvih događaja i njihov značaj za očuvanje historijskog pamćenja.

„Uz to, danas imamo i završetak naše, isto tako tradicionalne manifestacije ‘Proljetni uranak – zenička Čimburijada’, kao nematerijalne baštine našeg grada i kantona. Posebni smo i što ćemo danas nagraditi i pohvaliti nastavnike i učenike koji su se odazvali na likovno-literarni konkurs ‘I stiže proljeće u naš grad’ na koji je pristiglo više od 360 radova. Time nekako simbolično, iako je kiša, ovdje smo na Bilinom polju, u ‘zmajevom gnijezdu’ koje nam je donijelo toliko radosnih trenutaka u proteklo vrijeme. Nadam se da ćemo nastaviti da vežemo i tradiciju i uspjehe naše domovine Bosne i Hercegovine“, kazao je Mujkić.

On je istakao da je cilj manifestacije podsjetiti na ključne dokumente, ličnosti i događaje koji potvrđuju kontinuitet državnosti Bosne i Hercegovine, ali i motivisati mlade generacije da na tim temeljima grade budućnost.

Bilinopoljska izjava, potpisana 8. aprila 1203. godine u prisustvu bana Kulina i papinskog legata Johannesa de Casamarea, smatra se jednim od najvažnijih dokumenata srednjovjekovne Bosne. Nastala je u kontekstu političkih i vjerskih pritisaka, a njenim potpisivanjem izbjegnuta je prijetnja krstaških pohoda.

Historičar i profesor Univerziteta u Zenici Mirza Džananović naglasio je da je upravo taj dokument dokaz političke zrelosti tadašnjeg vodstva.

„Tu se zapravo pokazala politička i državničko-diplomatska mudrost i zrelost Kulina bana, kao i cjelokupne njegove infrastrukture, da izvuče maksimum – a to je da spasi državu, njenu autentičnost i autonomiju“, kazao je Džananović.

Govoreći o širem značaju abjuracije, istakao je da ona potvrđuje kako se država ne brani isključivo silom.

„Abjuracija je dokaz da se država ne mora samo braniti oružjem. Država se prvenstveno treba braniti mudrošću, zrelošću, diplomatskim sredstvima, a ako je potrebno i oružjem. Ali, evo imamo primjere iz naše prošlosti – kada se vrlo važna državna pitanja ipak nisu rješavala nasilnim putem“, rekao je Džananović.

Dodao je i da Bilinopoljska izjava svjedoči o složenosti religijskog života u srednjovjekovnoj Bosni, ali i o tadašnjim nesporazumima koji su doveli do optužbi za herezu.

„To je slojevitost koju imamo i dan-danas. Uzrok te slojevitosti, u tom trenutku, zapravo je bio rezultat činjenice da već dugi niz godina na tlu srednjovjekovne Bosne nije postojala institucionalna crkvena organizacija sa sjedištem u Rimu. Tako da te optužbe za herezu, djelomično su abjuracijom bile i konstatovane od strane Ivana de Kazimarisa, papinskog legata. Zapravo, da suštinski i nije postojala hereza – već da su postojali određeni problemi ili nejasnoće u provođenju rituala, koji su bili izazvani nedostatkom informacija i adekvatnog znanja“, pojasnio je Džananović.

Prema njegovim riječima, ovaj dokument može se posmatrati i kao potvrda pogrešne politike tadašnjeg Rima prema Bosni.

„Tako da je Bilinopoljska abjuracija na neki način bila i potvrda pogrešne politike – ako tako možemo reći – rimskog pape i rimske papinske države prema srednjovjekovnoj Bosni. Faktički, priznali su da su se uzroci ‘hereze’ nalazili van same Bosne i zapravo je njihovu adresu trebalo tražiti u samom Rimu“, zaključio je Džananović.

U okviru manifestacije upriličen je i kulturno-umjetnički program, izložba te dodjela nagrada za najuspješnije literarne i likovne radove učenika osnovnih škola, čime je dodatno naglašena važnost povezivanja historije, kulture i mladih generacija.

REZULTATI KONKURSA „I STIŽE PROLJEĆE U MOJ GRAD“ 2026

Objavljujemo rezultate ovogodišnjeg konkursa „I stiže proljeće u moj grad“ za literarne i likovne radove.

LITERARNI RADOVI

Nagrađeni radovi:
I nagrada
Sumeja Malagić, VIII-2, OŠ „Hasan Kikić“
II nagrada
Hena Cimirotić, VII-2, OŠ „Meša Selimović“
III nagrada
Kanita Biogradlija, VIII, OŠ „Skender Kulenović“

Pohvaljeni radovi:

1. Emela Čosić, VIII-2, OŠ „Ćamil Sijarić“
2. Sabahudin Kubat, VII-2, OŠ „Hasan Kikić“

Pohvala za nastavnicu:
Mersiha Družić, nastavnica bosanskog jezika, OŠ „Hasan Kikić“

LIKOVNI RADOVI

Nagrađeni radovi:
I nagrada
Džejna Duraković, IX-3, OŠ „Miroslav Krleža“
II nagrada
Emina Mahmić, IX-a, OŠ „Hamza Humo“
III nagrada
Majda Mešković, VIII-a, OŠ „Mak Dizdar“

Pohvaljeni radovi:

1. Sajra Mašić, VIII-b, OŠ „Hamza Humo“
2. Velid Ahmić, VI-1, OŠ „Skender Kulenović“

Pohvala za nastavnika/cu:

Kemal Ščetić, nastavnik likovne kulture, OŠ „Hamza Humo“ Babino

Članovi žirija:

1. Adnadin Jašarević, književnik
2. Muhamed Begić, nastavnik likovne kulture
3. Faruk Kadrić, predstavnik Foruma građana Zenice

Čestitamo svim nagrađenim i pohvaljenim učenicima, kao i njihovim nastavnicima, uz zahvalnost svima koji su učestvovali u ovogodišnjem konkursu.