Bosna i Hercegovina je na ivici energetskog kolapsa, upozorava Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme.
U razgovoru za emisiju Dan uživo na N1, Bičakčić je ocijenio da su poskupljenja struje neizbježna, a da je sistemski nemar nadležnih doveo do duboke krize u elektroenergetskom sektoru.
Posebno je upozorio na izostanak novih investicija, loše upravljanje i napuštanje domaćih resursa, što bi moglo dovesti do još većih problema već u narednim mjesecima.
Povećanje cijena i blok tarife
Edhem Bičakčić je objasnio da je povećanje cijena električne energije od 1. septembra neizbježno i da dolazi kao posljedica gubitaka koje bilježi Elektroprivreda BiH.
“Struja je roba i ona ima svoju cijenu koju regulira tržište. U BiH u kategoriji niskog napona i domaćinstava ta cijena je bila niska i bilo je neophodno napraviti određene korekcije jer je Elektroprivreda iskazivala gubitke u poslovanju”, rekao je Bičakčić.
Prema njegovim riječima, uvedene blok tarife (zelena, plava i crvena) će značajno pogoditi potrošače koji troše više od 1000 kWh mjesečno, dok će najniža tarifa minimalno uticati na račune dvočlanih porodica.
“Najviše će osjetiti oni preko 1000 kWh. Ta će struja poskupiti od 8 do 10% za tu kategoriju. A tu su često višečlane porodice koje zaslužuju da budu prepoznate i zaštićene”, dodao je.
Loše upravljanje i pad proizvodnje
Bivši premijer Federacije BiH istakao je da se kriza u elektroenergetskom sektoru ogleda u lošem upravljanju rudnicima i napuštanju domaće proizvodnje uglja.
“Jeste da smo se mi obavezali za dekarbonizaciju, ali to je do 2050. godine. Nisu smijeli nikako dići ruke od rudnika. Njemačka i Amerika danas ponovo uključuju te objekte”, upozorio je Bičakčić.
Dodao je da je problem u nepostojanju tržišta, nereguliranim odnosima, ali i izostanku novih investicija.
“Elektroprivreda BiH u ovom momentu ne gradi ni jedan novi proizvodni objekat. To se ne može prihvatiti”, rekao je.
Nekompetentni kadrovi i izostanak strategije
Bičakčić je otvoreno kritikovao kadrovsku politiku u sektoru.
“Ako je činjenica da u upravnom odboru Elektroprivrede ima samo jedan elektroinženjer, a to je u biti inženjerska djelatnost, pa tek onda ekonomska, pravna i sva druga, onda to pokazuje nerazumijevanje te materije”, naveo je.
Naglasio je da politička zapošljavanja i stranački interesi koče razvoj sektora i da bez profesionalizacije uprava nema napretka.
Privatni sektor vitalan, ali bez podrške
Bilo je govora i o ulozi privatnog sektora u razvoju energetike:
“Privatni sektor je živahan, preko 100 MW solara se skoro svakog mjeseca novih priključi. Ta struja se prodaje na berzi, a može se regulisati da se koristi za domaće potrebe”, rekao je.
Pozdravio je usvajanje novog zakona o regulatoru na nivou BiH, naglasivši da je to korak ka uređenju tržišta i iskorištavanju domaćih kapaciteta.
Nedostatak ulaganja u obnovljive izvore
Govoreći o korištenju domaćih resursa i potencijala, Bičakčić je bio direktan:
“Ako ne gradimo, onda ne ulažemo ništa. Ako ne gradimo, ne ulažemo ništa. Ima tu i niz propisa koji se moraju brzo i efikasno riješiti. Da se te dozvole izdaju kao javni interes za javna preduzeća. Da se nađe način da i famozni zakon o javnim nabavkama bude efikasno vođen. A ne da se smišlja kako nešto ne može”, rekao je Bičakčić.
Kritikovao je i administraciju:
“Ključno je da naša administracija počne da radi svoj posao za koji je plaćena i to dobro plaćena. A ona ga ne radi. Imate kočničare na svim nivoima. Jednostavno, ljudi se suprotstavljaju svim predlozima za korak naprijed”, upozorio je.
Na pitanje koliko se konsultuje struka, odgovorio je:
“Ne, ne konsultuje se nikako. Nikako. Kad vidite kapacitiranost ministarstva energetike u Federaciji, doći ćete do sličnih zaključaka kao uprava Elektroprivrede BiH. To nas neće povući u ovome sektoru naprijed”.
Građani su, prema njegovom mišljenju, ostavljeni da sami snose posljedice:
“Građani će pratiti ova dešavanja na tržištu i ako prođe ovaj model sada u septembru, doći će opet novi zahtjev u idućoj godini. Nije to kraj te priče. A ako se sistemski ne okrenemo da shvatimo da je energetika naša realna, ne šansa za opstanak, nego razvojna šansa – ona to jeste, sa potencijalima koje Bosna i Hercegovina ima i u vodi, i u suncu, i u vjetru.”
