Razred za humanističke nauke i kulturu Internacionalne akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini i Katedra za opštu kulturologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici organizirali su danas u Zenici naučno-znanstvenu konferenciju na temu “Obrazovanje i kultura“.
Na ovom skupu su problematizirane i aktuelizirane ključne uloge obrazovanja i kulture u društvu i društvenom razvoju, a sve s ciljem da se promijeni dominantno razumijevanje značaja kulture za društvo.
– Ovo je jedna značajna tema, koja se odnosi na funkciju univerziteta i značaj univerziteta za razvoj kulture. Nešto što je zabilježeno Poveljom Magna Charta Universitatum, odnosno Velika karta univerziteta koja je potpisana 1988. godine, gdje su 388 rektora evropskih univerziteta, među kojima je bio i Univerzitet i Sarajevu, potpisali tu povelju koja sadrži osnovne odrednice rada univerziteta i principe na kojima treba da rade univerziteti te na koji se način uspostavlja kultura, odnosno razvija nauka na univerzitetu – kazao je bivši rektor zeničkog univerziteta prof. dr. Dževad Zečić, koji je i član ove akademije.
U kontekstu ove povelje, dodao je, u našem društvu nije dovoljno posvećena pažnja obrazovanju i kulturi.
-Povelja je u kontekstu Bolonjske deklaracije i reformi u sklopu Bolonjske deklaracije. Znači, više se posvetilo pažnje ECTS bodovima nego osnovama i osnovnim principima na kojima treba da se razvija nauka. Odnosno, kako treba da se uspostavlja kultura – kazao je Zečić.
Član IANUBiH akademik Lino Veljak zahvalio je kolegama s Filozofskog fakulteta u Zenici koji su, kako je dodao, dali veliki doprinos organizaciji ovog skupa.
-Htjeli smo problematizirati ulogu obrazovanja i to prije svega visokog, univerzitetskog obrazovanja u oblikovanju društvene klime, a, onda posebno i u stvaranju, razvijanju, multipliciranju kulturnih vrijednosti i kulturnih obrazaca. Valja naglasiti da se univerzitet i kultura, ne samo u BiH i u našem jugoistočno evropskom okruženju, nego i globalno nalaze u prilično ozbiljnoj situaciji. Suočavaju se s ozbiljnim poteškoćama – kazao je Veljak.
Velika većina onih koji donose odluke o razvijanju, finansiranju i funkcioniranju obrazovanja i kulture promatraju obrazovanje, uključujući i univerzitet kao trošak koji treba koliko god je moguće smanjiti te pretvoriti u trošak za “potrošače obrazovnog procesa“.
-Dakle, trošak za studente i njihove roditelje, ne videći da je investicija u obrazovanje nužan uvjet opstanka nekog društva i zajednice. Jednako tako s kulturom se događa da se u sve većoj mjeri komercijalizira te da se, zahvaljujući problemima u kompletnom obrazovnom procesu, postaje u sve većoj mjeri neosjetljiva na prodor šunda i kiča – kazao je Veljak.
Kako je istakao, odgovornost imaju i čelnici visokoškolskih ustanova koji se trebaju boriti za autonomnost, pravo na finansiranje te naučno-istraživački rad, ali da pri tome ne ulaze u koruptivne procese.
Osim članova ove akademije te profesora sa zeničkog Filozofskog fakulteta, u radu skupa sudjelovali su i gosti iz Zagreba te Sarajeva.
