U Zenici je održan okrugli sto posvećen predstavljanju rezultata projekta „Situaciona procjena sistema podrške mentalnom zdravlju djece i adolescenata u Zenici, Žepču i Zavidovićima“, koji je okupio predstavnike zdravstvenog, obrazovnog i socijalnog sektora, kao i međunarodnih organizacija i lokalnih institucija iz Zeničko-dobojskog kantona. Skup je organizovao Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) u saradnji sa UNICEF-om BiH, s ciljem sagledavanja stanja i unapređenja sistema podrške mentalnom zdravlju djece i mladih u tri lokalne zajednice.
Tokom decembra prošle godine u okviru projekta provedeno je istraživanje koje je obuhvatilo fokusirane diskusije, fokus grupe i anketiranje predstavnika osnovnih i srednjih škola, centara za mentalno zdravlje pri domovima zdravlja te centara i službi za socijalni rad. Analiza je provedena u Zenici, Žepču i Zavidovićima, zajednicama koje imaju različite društvene i demografske specifičnosti.
Na početku skupa učesnicima se obratila prim. dr. Selvedina Sarajlić-Spahić iz INZ-a, dok je dr. spec. Jela Aćimović, šefica Sekcije za zdravlje UNICEF-a BiH, istakla da mentalno zdravlje postaje jedno od ključnih pitanja savremenog društva.
„Mentalno zdravlje u današnje vrijeme postalo je jedno od najvažnijih pitanja kada govorimo o javnom zdravlju, razvoju i napretku mladih ljudi. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svaki sedmi adolescent u svijetu ima određene probleme vezane za mentalno zdravlje, dok čak više od trećine adolescenata u Bosni i Hercegovini prijavljuje poteškoće u ovoj oblasti“, kazala je Aćimović.
Ona je naglasila da UNICEF već godinama radi na jačanju kapaciteta zdravstvenog sistema i stručnjaka koji rade s djecom i mladima, posebno kroz razvoj centara za mentalno zdravlje i povezivanje zdravstvenog, obrazovnog i socijalnog sektora.
„Naš zajednički cilj je da svako dijete i svaka mlada osoba u Bosni i Hercegovini, kada se suoči s problemima mentalnog zdravlja, ima dostupnu podršku u svojoj lokalnoj zajednici koja će omogućiti pravovremenu reakciju i spriječiti razvoj ozbiljnijih poteškoća“, istakla je.
Rezultate istraživanja u obrazovnom sektoru predstavio je prof. dr. sc. Nino Hasanica, koji je naglasio da su rezultati potvrdili određene izazove s kojima se mladi suočavaju.
„Osnovni zaključak je da smo potvrdili ono što smo možda već iskustveno znali – među djecom i mladima prisutni su anksioznost i depresivna raspoloženja. Naravno, ovdje se ne radi o kliničkim dijagnozama nego o njihovoj percepciji vlastitog mentalnog stanja“, rekao je Hasanica.
On je istakao da su kroz fokus grupe s djecom i roditeljima identifikovani i važni faktori rizika.
„Kao posebno značajan nalaz izdvojilo se to da su sama djeca prepoznala digitalno okruženje kao važan riziko faktor za mentalno zdravlje. Uz to, tu su i problemi u porodici, eventualno nasilje u porodici, kao i vršnjačko nasilje“, dodao je Hasanica.
U istraživanju su učestvovali predstavnici centara za socijalni rad, centara za mentalno zdravlje i 15 osnovnih i srednjih škola iz tri lokalne zajednice.
Prema njegovim riječima, ključne preporuke istraživanja odnose se na jačanje saradnje između različitih sektora i bolju organizaciju sistema podrške.
„Preporuke idu u pravcu jačanja edukacija, povezivanja različitih sektora i potpisivanja zvaničnih protokola saradnje. Također je važno jasno definisati kome se dijete, roditelj ili škola mogu obratiti za pomoć, kako bi sistem podrške bio dostupniji i efikasniji“, naglasio je Hasanica.
Na važnost rane prevencije i uloge škole ukazala je dr. spec. Sonja Bjelošević Nalić iz Centra za mentalno zdravlje Doma zdravlja Zenica.
„Prevencija u ovoj dobi treba da počne upravo u školama, jer nastavnici, profesori i stručni saradnici imaju najviše kontakta s djecom i mogu prvi prepoznati promjene u ponašanju“, kazala je.
Dodala je da u Centru za mentalno zdravlje Zenica djeluje poseban tim za djecu i adolescente, koji uključuje psihologe, logopeda, okupacionog terapeuta i dječijeg psihijatra.
„Najčešći razlozi zbog kojih djeca dolaze zbog poteškoća mentalnog zdravlja su adolescentske krize koje se mogu manifestovati kroz anksioznost, depresivne simptome ili promjene u ponašanju. Međutim, to su problemi koji se u velikom broju slučajeva mogu uspješno prevazići ako se na vrijeme prepoznaju i adekvatno tretiraju“, naglasila je Bjelošević Nalić.
Zaključeno je da očuvanje mentalnog zdravlja djece i mladih zahtijeva kontinuirana istraživanja, snažniju međusektorsku saradnju i strateški pristup, kako bi svako dijete imalo pravovremenu i adekvatnu podršku u svojoj zajednici.
