Sudbina Nove Željezare Zenica mogla bi biti određena već sutra, kada će zastupnici Parlamenta Federacije BiH odlučivati o prijedlogu posebnog zakona kojim Vlada Federacije namjerava intervenirati u upravljanju kompanijom. Dok izvršna vlast ovaj potez predstavlja kao posljednji pokušaj da se spriječi stečaj i potpuni kolaps nekadašnjeg industrijskog giganta, protivnici zakona upozoravaju da bi njegove posljedice mogle daleko nadmašiti pitanje same Željezare.
Prijedlog zakona, u javnosti već nazvan „Lex Željezara“, izazvao je ozbiljne polemike među pravnicima i ekonomskim stručnjacima. Kritičari tvrde da bi njegovo usvajanje moglo predstavljati presedan u odnosu države prema privatnoj imovini, dok Vlada insistira da bez hitne reakcije prijeti potpuni gubitak proizvodnih kapaciteta i radnih mjesta.
Posebno je sporno pitanje da li država, pod izgovorom privremene intervencije, zapravo dobija mogućnost da preuzme kontrolu nad kompanijom mimo volje većinskog vlasnika.
Kršenje ustavnih principa
Najozbiljnija upozorenja predloženog zakona stižu od pravnog tima Nove željezare Zenica. Njihov stav je da predložena rješenja izlaze izvan postojećih zakonskih okvira te da bi mogla otvoriti prostor za ozbiljne pravne sporove.
“Sutra će se pred parlamentarnim zastupnicima naći Prijedlog o usvajanju zakona o Željezari. U slučaju da taj prijedlog bude usvojen, radit će se o najvećem otimanju privatne imovine u poslijeratnoj historiji Bosne i Hercegovine,“ kazao je Suad Slipičević, advokat Nove željezare Zenica.
Jedan od ključnih argumenata protiv nastavka integralne proizvodnje odnosi se na njenu ekonomsku održivost. Prema tvrdnjama predstavnika Nove željezare Zenica, upravo su višegodišnji gubici doveli do gašenja pojedinih proizvodnih procesa.
„Što se tiče integralne proizvodnje, ona je ugašena iz razloga što je ekonomski neodrživa, proizvodi 100 miliona KM gubitaka i to je glavni razlog zbog čega je obustavljena,“ dodao je Slipčević.
Shodno izjavi, pitanje je da li je moguće dugoročno sačuvati proizvodnju bez jasnog plana finansijske stabilizacije i bez dodatnog opterećivanja javnih finansija.
Politički interes ili zaštita radnih mjesta?
Najozbiljnija upozorenja odnose se na motive zbog kojih se zakon predlaže upravo sada. Smatraju da se ekonomski argumenti stavljaju u drugi plan, dok se odluke donose pod snažnim političkim pritiskom.
„Vlada Federacije BiH namjerava pod bilo koju cijenu da održi integralnu proizvodnju do poslije oktobarskih izbora. Međutim, budući da nije voljna da plati tu cijenu, neophodno je da se usvoji zakon kojim će suštinski manjinski vlasnik oteti kontrolu većinskom vlasniku nad kompanijom i bit će u stanju da joj naloži da radi protiv svojih interesa, tada kada pokrene integralnu proizvodnju da trpi sve gubitke i štete koji će tim putem nastati. Tu se postavlja logično pitanje – kako je to uopće moguće,“ kazao je za Hayat Slipčević.
Bez obzira na ishod glasanja, rasprava o Željezari Zenica već je prerasla okvire jednog privrednog subjekta. Pred zastupnicima je odluka o sudbini kompanije, ali i pitanje granica državne intervencije u privatnom sektoru. Upravo zbog toga sutrašnje glasanje moglo bi imati dugoročne posljedice po državu i potencijalne investitore.
Komentar pripremio Emerin Ahmetašević.
