Svečanim programom u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica obilježen je Dan grada i 590. godišnjica prvog spominjanja imena Zenica, uz prisustvo brojnih zvanica iz političkog, kulturnog, vjerskog i društvenog života.
Program je započeo otvaranjem izložbe „Retrospektiva 1964–2026“ akademskog slikara Muhameda Bajramovića, čija djela kroz snažan likovni izraz tematiziraju zavičaj i industrijski identitet grada.
Centralni dio obilježavanja bila je svečana sjednica Gradskog vijeća kojoj su prisustvovali predstavnici vlasti, javnih institucija i gosti iz drugih sredina, a tokom koje su dodijeljena javna priznanja zaslužnim pojedincima i kolektivima.
Nagrada Zenice dodijeljena je fra Marku Kepiću za doprinos unapređenju kvaliteta života, očuvanju kulturne baštine i jačanju međunacionalnog dijaloga, dok su plakete uručene Jasminu Horiću za iskazanu humanost, Udruženju građana „Robijaši 1988“, Radio-televiziji Zenica i Nogometnom savezu Bosne i Hercegovine za doprinos razvoju grada u oblastima sporta i medija.
Tokom obraćanja zvaničnika istaknuto je da Zenica nastavlja razvoj kroz realizaciju infrastrukturnih i razvojnih projekata, među kojima su izgradnja nove zgrade Službe hitne medicinske pomoći, uređenje centralnih gradskih trgova, izgradnja mosta u Blatuši te planirani projekti poput tunela kroz Crkvičko brdo.
Naglašeno je i unapređenje sportske infrastrukture, uključujući modernizaciju Stadiona „Bilino polje“ kao budućeg nacionalnog stadiona, u saradnji s Nogometnim/Fudbalskim savezom Bosne i Hercegovine.
Ukazano je i na stabilnost gradskog budžeta, koji iznosi oko 150 miliona KM, te je usmjeren na razvoj infrastrukture i unapređenje kvaliteta života građana.
Svečanost je upotpunjena nastupom Kamernog simfonijskog orkestra Zenice, dok je program završen koncertom grupe Divanhana.
U okviru svečane sjednice gradonačelnik Zenice obratio se prisutnima i istakao značaj proteklih godina za razvoj grada, ali i izazove s kojima se suočavao.
Na početku obraćanja uputio je čestitke povodom Dana grada riječima: „Poštovane dame i gospodo, cijenjene ekselencije, gradski vijećnici, prijatelji Zenice, drage Zeničanke i Zeničani, sve vas srdačno pozdravljam i čestitam nam dan voljenog grada.“
Posebnu poruku uputio je i povodom Ramazanskog bajrama: „Također, svim muslimankama i muslimanima u Zenici, Bosni i Hercegovini i dijaspori, u ime Grada Zenica i u svoje lično ime čestitam Ramazanski bajram. Želim da bajramska radost ispuni vaša srca i domove i da Bajram provedete u zdravlju i rahatluku, okruženi svojim najmilijim. Bajram šerif mubarek olsun!“
Umjesto historijskog pregleda, fokus govora stavljen je na savremeni razvoj grada i proteklu deceniju upravljanja.
„Ovu priliku neću iskoristiti kako bi govorio o historijskim činjenicama i pojedinostima o Zenici koje su vjerujem dobro poznate svima ili bar većini ovdje prisutnih. Ovu priliku ću iskoristiti da se osvrnem na ono kroz što je prošla Zenica skoro deceniju unazad, otkako su građani Zenice odlučili da je vrijeme za drugu, novu Zenicu i dali mi povjerenje.“
Govoreći o zatečenom stanju, ukazano je na složene okolnosti u kojima je preuzeta uprava grada.
„Tih skoro deset godina bilo je vrlo zahtjevno upravljati ovim gradom, posebno ako se uzme u obzir da sam Grad preuzeo prezadužen i bez riješenih ključnih problema, u gradu bez funkcionalnog daljinskog sistema zagrijavanja, a samo malo dalje u našim prigradskim i seoskim sredinama usudio bih se reći bez osnovnih uslova za život, adekvatne cestovne infrastrukture, vodosnabdijeavanja, kanalizacije, javne rasvjete. Sve su to bila pitanja i problemi koji su tražili hitno rješavanje i hitnu reakciju.“
Istaknuto je i da su tokom mandata postojale brojne prepreke, ali i kontinuiran rad na poboljšanju uslova života.
“Gledajući iz današnje perspektive uhvatiti se u koštac s ovolikim izazovima, nije bilo nimalo lako, posebno imajući u vidu neprekidne opstrukcije koje su pratile prije svega mene kao Gradonačelnika, a onda i cjelokupnu Gradsku upravu, ali sam građanima Zenice koji su mi iz godine u godinu davali nesumnjivo povjerenje dao obećanje da ću danonoćno raditi zajedno sa svojim saradnicima kako bi poboljšali uslove života svim građanima, kao i budućim generacijama.“
Naglašeno je da su problemi rješavani paralelno i sistemski: „Probleme smo rješavali paralelno, vodeći računa o prioritetima. U rješavanje većine problema krenuli smo od nule, kao što je slučaj s problemom daljinskog grijanja grada i izgradnje puteva i rasvjete u udaljenijim područjima.“
Među ključnim infrastrukturnim projektima izdvojeni su grijanje i gasifikacija, kako navodi Kasumović.
„Realizacijom projekta ‘Toplana Zenica’ obezbjeđeno je ekološki prihvatljivo, pouzdano i stabilno grijanje, dok su istovremeno poduzimane aktivnosti na realizaciji projekta gasfikacije koji predviđa izgradnju 120 kilometara duge distributivne mreže na području grada Zenice odnosno u gradskim i prigradskim naseljima koja nisu priključena na mrežu daljinskog grijanja te dijelovima grada s postojećim i planiranim industrijskim zonama.“
U kontinuitetu su, kako je istaknuto, poduzimane mjere za razvoj privrede i poljoprivrede: „Sve ove godine kontinuirano smo poduzimali mjere s ciljem podsticanja razvoja privrede i poljoprivrede.“
Poseban fokus stavljen je na unapređenje poslovnog ambijenta kroz razvoj poslovnih zona, kako je naveo Kasumović.
„Govoreći o razvoju privrede ne mogu, a da ne spomenem aktivnosti koje su pokrenute s ciljem poboljšanja i unaprjeđenja poslovnog ambijenta. Tu prije svega mislim na razvoj poslovnih zona što smatram i primarnom oblašću za privredni razvoj grada Zenice.“
Kao primjer konkretnih rezultata navedena je Poslovna zona Zenica 1: „U tom smislu urađeno je puno posla u Poslovnoj zoni Zenica 1 gdje danas djeluje 149 firmi sa 1.750 zaposlenih. Grad Zenica je proteklih godina izdvajao značajna budžetska sredstva za rekonstrukciju postojeće infrastrukture u Poslovnoj zoni Zenica 1 ali i za izgradnju novih infrastrukturnih objekata, stvarajući povoljne uslove za poslovanje. Izvršena su ulaganja u izgradnju vodovodnih i kanalizacionih instalacija, novih saobraćajnica, parking mjesta, plinske instalacije, rekonstrukciju javne rasvjete, kao i video nadzor.“
Govoreći o budućim planovima, izdvojen je projekat „Zenica-Jug“ kao razvojni iskorak: „Jedan od projekata koje bih posebno izdvojio je uspostavljanje Poslovno rekreativno turističke zone ‘Zenica-Jug’. Cilj uspostavljanja ove zone je stvoriti pretpostavke za nove investicije i privredni razvoj, novo zapošljavanje, te stvoriti uslove da građani Zenice mogu zadovoljiti svoje potrebe u svom gradu, da nisu primorani zbog toga ići u susjedne, puno manje sredine. Poslovno rekreativno turistička zona ‘Zenica-Jug’ će biti pokretač privrednog razvoja grada koja će inicirati otvaranje novih radnih mjesta i razvoj pratećih, servisnih i uslužnih kapaciteta.“
Istaknuti su i brojni projekti iz oblasti zdravstva, sporta i društvenog života: „Značajno je istaći i projekte izgradnje zatvorenog olimpijskog bazena sa pratećim sadržajima, kao i izgradnje i uspostavljanja specijalističke zdravstvene ustanove za liječenje bolesti srca i kardiovaskularnog sistema te izgradnje i rekonstrukcije ambulanti, adaptacije društvenih domova, uređenja izletišta Smetovi, izgradnje dječijih igrališta, šetnica.“
Posebno je najavljen završetak objekta hitne pomoći
„S velikim zadovoljstvom vam mogu najaviti završetak projekta izgradnje objekta Službe hitne medicinske pomoći sa pratećim sadržajima u Zenici. Ovih dana vrata najmodernijeg zdravstvenog objekta u Bosni i Hercegovini, ali i šire bit će otvorena prije svega za zaposlenike Javne ustanove ‘Dom zdravlja’ Zenica koji su decenijama radili u neprihvatljivim uslovima te pacijente kojim će konačno zdravstvena usluga biti pružena u jednom savremenom objektu.“
Naglašeno je i da se projekti realizuju bez kreditnog zaduženja
„Uspjeh je tim veći što sve projekte realizujemo bez ijedne marke kreditnog zaduženja, a projekti rekonstrukcije Trga Alije Izetbegovića, izgradnje javne podzemne garaže s pripadajućim sadržajima na lokalitetu Trg Bosne i Hercegovine i uređenja centralnog gradskog trga su oni koji će nesumnjivo uljepšati lice Zenice.“
Razvoj društvenog života ogleda se i kroz organizaciju velikih događaja.
„Predano smo radili i na tome da našim građanima ponudimo kvalitetne sadržaje u oblasti društvenog života pa su tako organizacija javnog dočeka Nove godine, festivali Zenica Summer Fest i Zenica Adventure postali događaji koji okupljaju ne samo naše drage sugrađanke i sugrađane, nego posjetioce iz cijele regije.“
Istaknuta je i saradnja u oblasti sporta: „Zahvaljujući kontinuiranoj i uspješnoj saradnji Grada Zenica i Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine pokrenuli smo aktivnosti za realizaciju projekta izgradnje i korištenja nacionalnog nogometnog/fudbalskog stadiona što će potvrditi epitet Zenice kao sportskog grada.“
Za naredni period naglašena je posvećenost daljem razvoju.
„Neupitno je da ćemo nastaviti s aktivnostima usmjerenim na razvoj privrede, unaprjeđenja infrastrukture, opće poboljšanje kvalitete života u svim oblastima, a sve s ciljem zadovoljstva građana.“
Istaknuto je i da će realizacija projekata biti podržana stabilnim finansijama.
„I na kraju ne mogu, a da ne spomenem da ćemo sve nabrojano, između ostalog, realizovati i zahvaljujući domaćinskom odnosu prema resursima grada, kao i najvećem Budžetu u istoriji ovog grada, koji iznosi blizu 150 miliona konvertibilnih maraka.“
Ukazano je i na promjene u načinu trošenja javnog novca: „S ponosom mogu istaći da više nema trošenja novca građana Zenice na finansiranje političkih stranaka i realizaciju polu-privatnih društvenih, sportskih i drugih projekata i događaja. Vaš novac će i ove, kao i prethodnih godina biti utrošen za stvaranje, novog, ljepšeg lica Zenice.“
Na kraju obraćanja upućena je čestitka građanima povodom jubileja: „Još jednom, svim Zeničankama i Zeničanima u Bosni i Hercegovini i dijaspori čestitam 590. rođendan grada. Živi i zdravi bili!“
