Na današnji dan 1901. u Zagrebu rođen je Juraj Neidhardt, arhitekt, profestor, jedan od pionira suvremenih dostignuća građevinarstva i arhitekture u Bosni i Hercegovini.
U Bosnu i Hercegovinu došao je 30-ih godina prošloga stoljeća iz Le Corbusierovog ateljea, a na poziv arhitekta Dušana Grabrijana.
Bio je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
Juraj Neidhardt je u tekstovima objašnjavao svoju ideju o nastanku bosanskog pola svjetske suvremene arhitekture, a projektantskim idejama i ilustracijama je dopunjavao svoje tvrdnje.
Juraj Neidhardt je iz Grabrijanovih postavki izvlačio svevremenske vrijednosti arhitekture.
Njegovo daljnje djelovanje bilo je sublimirano u brojnim natječajnim i drugim radovima – sintezi univerzalnog i regionalnog, uvijek čisto stojeći na pozicijama moderne arhitekture.
Tokom 1938. godine bio je zaposlen u preduzeću “Jugočelik”, u čiji sastav su ušli i: rudnici željezne rude i Željezara u Varešu. Tada je započeo projektiranje i izgradnju radničkih naselja u rudarskom bazenu Srednje Bosne (Zenica, Vareš, Ilijaš, Breza, Kakanj i Ljubija).
Arhitekta, urbanista, teoretičar, pedagog, publicist, čovjek koji je usmjerio arhitekturu Bosne i Hercegovine i u svoje vrijeme dao svjetski doprinos arhitekturi.
Ostavio je neizbrisiv pečat u Zenici kao autor prvog Generalnog urbanističkog plana grada 1955.godine, kojim je postavio temelje današnje fizionomije grada.
Autor je i koncepta radničke kuće. Projekat je sastavljen na osnovu rezultata ankete raspisane u Željezari i Rudniku, koja je pokazala kakvu kuću želi graditi većina radnika. Tako je nastalo radničko naselje u Podbrežju, a zatim i kuće tipa „A“ koje je prof. Neidhart projektovao 1941. godine a čija izgradnja je počela 1947. godine.
I danas, kada gledamo radničku kuću Juraja Neidhardta, ona je lijepa po sebi, a to je zato što su razlozi gradnje i sama gradnja rezultat izuzetnog promišljanja i osjećaja arhitekture, jedinstvenog primjera idealizma i humaniteta arhitekture.
Sam autor je rekao da mu je projekat radničkih kuća u Zenici najhumaniji projektantski zadatak a osim tog autor je niza projekata u našem gradu od kojih je nama najdraži Hotel Metalurg kojeg mnogi Zeničani pamte po prekrasnoj ljetnoj bašti, u čijoj se sredini nalazio plesni podij koji je za tri stepenice bio niži u odnosu na pod bašte, što je samoj bašti davalo jedinstven izgled.
Prof Neidhardt je zajedno s Dušanom Grabrijanom tvorac jedne od najznačajnijih knjiga bosansko-hercegovačke i jugoslovenske arhitekture “Arhitektura Bosne i put u suvremeno” koja je štampana 1957. godine a u kojoj Zenica zauzima posebno mjesto.
Ovo je samo mali osvrt na rad Juraja Neidhardta zbog kojeg je Zenica postala tajno blago europskog urbanizma, a to je nasljeđe koje moramo sačuvati za buduće generacije.
Sa aspekta današnjih dešavanja mogli bi smo reći da je misao prof Neidhardta „Školovano neznanje je naša najveća slabost” aktualna više nego ikada.
Oblikovao je radničke kuće, od čije dispozicije, opreme i okoliša je očekivao da utemelje kulturu stanovanja jedne cijele generacije prema poznatom sloganu da ljudi grade kuće, a kuće grade ljude.
Tokom studiranja u Beču na Akademiji likovnih umjetnosti i za vrijeme rada u bečkom ateljeu čuvenog arhitekta Petera Behrensa, Neidhardt je izradio vrlo inovativan projekt za aerodrom.
Pored projekata u glavnom gradu Hrvatske, Juraj Neidhardt je obilježio moderno doba bh. athitekture stvorivši neke od kultnih objekata u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
Njegovi projekti u Sarajevu su Paviljon i ljetna pozornica na Ilidži, projekt iz 1938. godine, Stambene zgrade u Alipašinoj ulici u Sarajevu, iz 1958. godine, Dom izvidača u Sarajevu, Filozofski fakultet u Sarajevu, iz 1959., Prirodno-matematički fakultet u Sarajevu, iz 1965. godine, Skupština Bosne i Hercegovine (današnji Parlament BiH) u Sarajevu, iz 1980., Urbanističko rješenje jezgre, naselje Marijin dvor u Sarajevu,
Također, Radničko naselje Vareš Majdan, izgrađeno nakon Drugog svjetskog rata prema urbanističkom projektu Juraja Neidhardta iz perioda 1939/40., proglašeno je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.
Velikan našeg doba, Juraj Neidhardt umro je u Sarajevu 13. jula 1979. godine, a po jedna ulica u Sarajevu i Zenici nose njegovo ime.
Čovjek, čiji je rad uveliko odredio izgled našeg grada, nerijetko je zapostavljen u knjigama i udžbenicima iz kojih uče mlade generacije. Zato smo tu da vas upoznamo, a neke podsjetimo ko je bio čuveni Juraj Neidhart.
Profesor i akademik Najdhart projektovao je i prvi Generalni urbanistički plan Zenice, 1955. godine, a u kome su se nalazili brojni objekti koji će se pojaviti tek godinama poslije…
Hvala ekipi Video arhiva na ustupljenom materijalu – JURAJ NEIDHARDT – VELIKAN BOSNE I HERCEGOVINE I ČOVJEK ISPRED VREMENA. Txt izvori: Slobodna Bosna/Boris Britvar-FB
