U povodu obilježavanja dvije decenije uspješnog rada Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Zenici, danas je održan panel pod nazivom „Cirkularna ekonomija – podrška održivosti ili prepreka profitabilnosti“, koji je okupio predstavnike akademske zajednice, privrede i finansijskog sektora.
Panel je organiziran u saradnji s Ekonomsko-poslovnim savjetom Univerziteta u Zenici i uz podršku Sparkasse Bank, a imao je za cilj podići svijest o značaju cirkularne ekonomije kao koncepta koji povezuje održivost i profitabilnost.
Moderator panela, prof. dr. Dženan Kulović, istakao je da je ova tema odabrana jer Bosna i Hercegovina, nažalost, još uvijek bilježi zabrinjavajuće podatke kada je riječ o otpadu, posebno onom koji nastaje od hrane.
„Posljednji podaci pokazuju da se u BiH godišnje baci oko 80 kilograma hrane po glavi stanovnika, što znači da bacimo oko 217.000 tona hrane godišnje. Cirkularna ekonomija se suprotstavlja takvim praksama – ona nastoji da proizvodi ne završavaju na otpadu, već da se koriste u novim procesima proizvodnje“, rekao je Kulović.
Dodao je da akademske institucije imaju važnu ulogu u mijenjanju svijesti od pojedinca do sistemskog nivoa.
„Naš zadatak je da iniciramo sistemske intervencije i ukažemo na način kako se iskrivljene prakse mogu promijeniti. Na panelu imamo učesnike iz različitih sektora, kako bi svako iz svog domena dao doprinos razumijevanju i primjeni principa cirkularne ekonomije“, kazao je Kulović.
Predsjednik Uprave Sparkasse Bank, Amir Softić, naglasio je da banka već godinama podržava projekte koji promovišu održivost i tranziciju prema zelenoj ekonomiji.
„Drago mi je što smo partneri Ekonomskog fakulteta UNZE na ovoj inicijativi. Ova tema je važna jer godinama, decenijama, pa i stoljećima živimo u linearnoj ekonomiji koja nas je odvela u konzumerizam – u ponašanje ‘uzmi resurs, potroši ga i kupi novi’. Cirkularna ekonomija nas uči da resurse treba racionalno koristiti, reciklirati i ponovo upotrebljavati“, rekao je Softić.
Dodao je da prelazak s linearne na cirkularnu ekonomiju otvara velike mogućnosti za inovacije i smanjenje troškova.
„Umjesto gubitka resursa i povećanja troškova, cirkularna ekonomija omogućava prelazak u sferu obnovljivosti, gdje se smanjuju troškovi poslovanja, povećava prihod i potiču inovacije. Primjeri poput spalionica otpada koje stvaraju energiju i grijanje za stanovništvo pokazuju da se održivost i ekonomski razvoj mogu uspješno spojiti“, dodao je Softić.
Potpredsjednik Privredne komore Federacije BiH Mirsad Jašarspahić istakao je da su mnogi domaći privrednici već aktivno uključeni u principe cirkularne ekonomije, posebno oni koji posluju na evropskom tržištu.
„Njihovi glavni partneri u globalnim lancima snabdijevanja zahtijevaju sljedivost proizvoda i održive proizvodne procese. Uspostavljanjem sistema cirkularne ekonomije postiže se optimizacija proizvodnje, racionalna potrošnja energenata i resursa, te pravilno zbrinjavanje otpada, koji u nekom drugom kontekstu može postati vrijedan resurs“, pojasnio je Jašarspahić.
Dodao je da takav pristup ne samo da doprinosi efikasnijem poslovanju, već i promovira Bosnu i Hercegovinu kao zemlju koja teži održivom razvoju.
Panel je održan pod sloganom „Jedna misija – neizmjerni utjecaji i mogućnosti“, u okviru obilježavanja jubileja 20 godina Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Zenici, s porukom da održivost i profitabilnost mogu i moraju ići zajedno.
