Nove izmjene Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja u Bosni i Hercegovini predstavljaju “ozbiljan iskorak” u kažnjavanju bahatih vozača i prvi put donose mehanizme koji bi mogli imati stvarni odvraćajući efekat, ocijenio je u Novom danu stručnjak za sigurnost saobraćaja i bivši komesar MUP-a Zeničko-dobojskog kantona Semir Šut.
Govoreći o novim zakonskim rješenjima, Šut je rekao da dosadašnje kazne nisu imale gotovo nikakav efekat na vozače koji grubo krše propise i ugrožavaju druge učesnike u saobraćaju.
“Imali smo sramno niske kazne koje ni na koji način nisu odvraćale ni one koji čine prekršaje niti buduće počinioce”, rekao je Šut.
Istakao je da Bosna i Hercegovina sada prvi put dobija jasnu definiciju bahate, odnosno “objesne vožnje”, koja je unesena u novi član 42A Zakona. Bahatom vožnjom smatraće se ponašanje vozača kojim grubo krši saobraćajne propise i ozbiljno ugrožava sigurnost drugih učesnika u saobraćaju.
Među prekršajima koji će se tretirati kao bahata vožnja izdvojio je prolazak kroz crveno svjetlo dva puta u roku od 20 minuta, prekoračenje brzine za više od 40 kilometara na sat u naseljenom mjestu i više od 60 kilometara na sat van naselja, preticanje kolone preko pune linije, kao i vožnju pod dejstvom alkohola iznad 1,5 promila ili pod utjecajem narkotičkih sredstava.
Za takve prekršaje predviđene su novčane kazne od dvije do tri hiljade konvertibilnih maraka, oduzimanje vozačke dozvole na šest mjeseci i dva kaznena boda.
Ukoliko bahata vožnja izazove saobraćajnu nesreću, kazne će biti dodatno pooštrene.
“Novčana kazna će biti od tri do pet hiljada konvertibilnih maraka, vozačka dozvola će se oduzeti na devet mjeseci i upisaće se četiri kaznena boda”, pojasnio je Šut.
Posebno je istakao mogućnost privremenog i trajnog oduzimanja vozila za vozače koji više puta ponove prekršaj bahate vožnje.
“Vozači koji u roku od dvije godine najmanje dva puta budu kažnjeni za objesnu vožnju mogu ostati bez svog vozila koje će sud trajno oduzeti”, rekao je.
Objasnio je da će policija u takvim slučajevima odmah pristupati privremenom oduzimanju vozila, koje će biti deponovano do sudske odluke.
Ipak, upozorio je da izmjene zakona nisu riješile problem velikog broja vozača koji godinama ne plaćaju kazne i uprkos dugovima nastavljaju voziti.
“Mi imamo rekordera u neplaćanju kazni i sada postoji opasnost da i dio vozača koji budu kažnjeni ovim velikim kaznama pređe u tu zonu i nakupi desetine hiljada maraka duga”, rekao je.
Podsjetio je da federalni Zakon o prekršajima predviđa mogućnost preventivnog lišenja slobode zbog neplaćenih kazni, ali da se ta mjera u praksi ne provodi.
“Ako pitate pravosuđe, reći će da to nije dovoljno regulisano podzakonskim aktima. Ako pitate Federalno ministarstvo pravde, oni tvrde da zakon već daje dovoljno osnova. Potrebno je da odgovorni konačno objasne gdje je problem”, kazao je Šut.
Govoreći o kapacitetima policijskih agencija za provođenje zakona, Šut je rekao da situacija nije jednaka u svim kantonima, ni kada je riječ o opremi ni o spremnosti institucija.
“Nisu jednaki kapaciteti, ali rekao bih ni volja u svim upravama policije”, naveo je.
Kao pozitivan primjer izdvojio je Zeničko-dobojski kanton i Kanton Sarajevo, gdje su već provođene mjere privremenog i trajnog oduzimanja vozila.
Dodao je da će policijskim agencijama biti potrebna i dodatna oprema, posebno za evidentiranje prekršaja poput korištenja mobitela tokom vožnje i nevezivanja sigurnosnog pojasa, za koje su također povećane kazne.
“Korištenje mobitela tokom vožnje posljednjih godina postalo je jedan od ozbiljnijih uzročnika saobraćajnih nesreća”, upozorio je.
Na kraju razgovora osvrnuo se i na šire društvene uzroke bahate vožnje, ističući da problem nije u autoškolama i obuci vozača, nego u prisustvu nasilja u društvu.
“Kod bahate vožnje imamo prisustvo elemenata nasilja. Kao što imate nasilje u porodici ili na ulici, imate i nasilje za volanom”, rekao je.
Smatra da društvo premalo promoviše empatiju, solidarnost i odgovornost prema drugim učesnicima u saobraćaju, zbog čega je, kako kaže, potrebno mnogo više raditi na odgoju i društvenoj svijesti.
“Ove izmjene zakona donesene su prvenstveno da se odgovori vozačima koji sprovode nasilje za volanom”, zaključio je Šut.
Autor: N1
