Zenica se ponovo našla u središtu velike ekološke rasprave, ali ovoga puta s jasnom i snažnom porukom institucija i građana. Zastupnici u Gradskom vijeću Zenica jednoglasno su odbili mogućnost izgradnje spalionice otpada – projekta koji je mjesecima izazivao zabrinutost javnosti i bio doživljavan kao ozbiljna prijetnja zdravlju ljudi i životnoj sredini. Urbanistički plan, koji je predviđao ovu mogućnost, vraćen je na doradu, a iz Zenice je poslata poruka da grad više ne želi biti prostor za eksperimente nad zrakom koji njegovi stanovnici svakodnevno udišu.
Nakon decenija teške industrije, kontinuirane borbe sa zagađenjem i narušenim kvalitetom života, odluka Gradskog vijeća mnogi vide kao potencijalnu prekretnicu u razvoju grada.
U “Novom danu” razgovarali smo s gostima koji Zenicu poznaju iznutra – kroz nauku, institucije i aktivizam: Adnanom Šabanijem, kantonalnim ministrom za prostorno uređenje i okoliš, Ernadom Bešlagićem, zastupnikom u GV Zenica, stručnjakom za grijanje i energetiku i Samirom Lemešom, dugogodišnjim ekološkim aktivistom, dekanom Politehničkog fakulteta Univerziteta u Zenici.
Otpad, energija i paradoksi sistema
Govoreći o temi upravljanja otpadom i energetskih rješenja, kantonalni ministar za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona Adnan Šabani istakao je da se u javnosti često pogrešno pojednostavljuje pitanje spalionica.
“Moram biti vrlo iskren – ovdje ne govorimo klasično o spalionici. Iz obrade otpada dobija se određeno gorivo, takozvano gorivo iz otpada, koje se danas spaljuje u cementari Kakanj i u cementari Lukavac”, kazao je Šabani.
Kako je naglasio, dodatni problem predstavlja činjenica da se takav otpad ne proizvodi samo u Bosni i Hercegovini, već se i uvozi iz Evropske unije.
“Nažalost, mi smo takvi kakvi jesmo – dok svoj otpad zatrpavamo na divlje i nesanitarne deponije i zagađujemo tlo, u Bosnu i Hercegovinu uvozimo otpad koji se potom spaljuje. Dakle, mi i smeće uvozimo”, rekao je ministar.
Šabani je pojasnio da se gorivo iz otpada koristi i u drugim evropskim zemljama, poput Hrvatske, te da se radi o kontrolisanoj vrsti goriva, ali je naglasio da to ne umanjuje potrebu za strožim nadzorom, posebno u sredinama koje već imaju ozbiljne probleme sa kvalitetom zraka.
Fokus na zrak i pojačane kontrole
Posebno se osvrnuo na stanje u Kaknju, koje je, kako je naveo, izuzetno zabrinjavajuće kada je riječ o zagađenju zraka.
“U narednom periodu ćemo pojačati kontrole i mjerne instrumente, kako bismo tačno znali koji su polutanti prisutni i kakvo je stvarno onečišćenje zraka. Samo na osnovu preciznih podataka možemo donositi bolje odluke”, naglasio je Šabani, dodajući da Ministarstvo ima dobru saradnju s Institutom ‘Kemal Kapetanović’.
Zamjena kućnih ložišta i ulaganja u okoliš
Kao jedan od ključnih konkretnih koraka u borbi protiv zagađenja, ministar je najavio i veliki projekat zamjene kućnih ložišta, koji se realizira u saradnji sa Svjetskom bankom.
“Riječ je o projektu vrijednom osam miliona eura, a fokus će biti na izbacivanju peći na ugalj i drva, posebno u Kaknju, Visokom, Zenici i Maglaju. Projekat kreće u narednih mjesec dana, javni poziv za stanovništvo bit će objavljen u narednih petnaestak dana”, rekao je.
Šabani je istakao da Vlada ZDK posljednjih godina značajnije ulaže u ekologiju, podsjećajući i na završetak registra kućnih ložišta, koji bi trebao omogućiti jasniji uvid u izvore zagađenja na području kantona.
“Taj registar je izuzetno važan jer nam konačno daje podatke gdje su i kakva ložišta, odnosno ko su konkretni zagađivači”, naveo je.
Odluka koja otvara nova pitanja
Odbijanje izgradnje spalionice otpada u Zenici otvorilo je niz ključnih pitanja: može li grad u budućnosti uspostaviti jasne granice projektima koji nose rizik po životnu sredinu, kako uskladiti energetsku sigurnost i industrijski razvoj s pravom građana na čist zrak, te hoće li ova odluka ostati izuzetak ili početak dugoročnije promjene pristupa.
Sagovornici iz institucija, struke i aktivističkog sektora saglasni su u jednom – Zenica je ovom odlukom jasno pokazala da zdravlje građana i okoliš moraju imati prednost, ali da stvarni izazovi tek slijede.
Opširnije u videu u nastavku:
