VIDEO: Ahmed Kasap “Više nema čekanja na ovjeru knjižica, cilj je da sistem radi za građanina”- Predstavljanjem nove digitalne zdravstvene knjižice Zavod zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona ulazi u završnu fazu jednog od najvećih procesa informatizacije zdravstvenog sistema u ovom kantonu. Za približno 330.000 osiguranika promjene bi trebale biti vidljive već kroz svakodnevne stvari – od prestanka potrebe za redovnim ovjeravanjem zdravstvenih knjižica i čekanja na šalterima do uvođenja elektronskih recepata, elektronskog bolovanja i povezivanja zdravstvenih ustanova kroz jedinstveni informacioni sistem.
Direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK Ahmed Kasap ističe da digitalna zdravstvena knjižica, koja je predstavljena javnosti, nije zaseban projekat, nego jedan od ključnih segmenata znatno šireg Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema.
Za realizaciju procesa informatizacije zdravstvenog sistema Zeničko-dobojskog kantona osigurano je ukupno 8.148.746,80 KM, a cilj je da veliki broj procedura koje su građani do sada morali obavljati lično postepeno bude prebačen u elektronski sistem.
Kasap je prilikom predstavljanja nove knjižice podsjetio da ideja o uspostavljanju ovakvog sistema nije nova. Naprotiv, o njegovom uvođenju u ZDK govori se gotovo cijelu deceniju.
„Uvođenje ovog sistema bilo je planirano prije devet godina. Bilo je i više pokušaja da se uvede u zdravstveni sistem ZDK-a, ali je ova generacija to uspjela“, kazao je Kasap.
Kraj čekanja na ovjeru zdravstvenih knjižica
Za većinu građana najveća i najvidljivija promjena odnosit će se upravo na zdravstvene knjižice.
Dosadašnja praksa podrazumijevala je da osiguranici, u zavisnosti od svog statusa i potrebe, dolaze u poslovnice Zavoda zdravstvenog osiguranja kako bi izvršili ovjeru knjižice. To je često značilo dodatne odlaske, čekanje u redovima i administrativne procedure koje bi, nakon potpune implementacije novog sistema, trebale postati prošlost.
„Novim, elektronskim zdravstvenim knjižicama više neće biti potrebe za ovjerama u filijalama i dugim čekanjima u redovima. Zdravstveni osiguranici više neće imati potrebe da dolaze u ZZO ZDK“, istakao je Kasap.
Upravo je to jedna od osnovnih ideja kompletnog projekta – da građanin što manje vremena troši na administraciju, a da se podaci potrebni za ostvarivanje njegovih prava razmjenjuju unutar sistema.
Zavod zdravstvenog osiguranja ZDK trenutno ima oko 330.000 osiguranika, pa se radi o promjeni koja se neposredno odnosi na veliki dio stanovništva Zeničko-dobojskog kantona.
Zahtjev za novu knjižicu moći će se podnijeti i elektronski
Promjena neće biti ograničena samo na način ovjeravanja knjižica.
Osiguranicima će biti omogućeno da zahtjev za izdavanje nove zdravstvene knjižice podnesu i elektronskim putem, čime bi trebao biti eliminisan još jedan razlog za dolazak u poslovnice Zavoda.
U prijelaznom periodu građani će prilikom ovjeravanja postojećih zdravstvenih knjižica dobijati zahtjev koji trebaju popuniti. Nakon završetka procesa izrade bit će im uručena nova elektronska zdravstvena knjižica, koja će zamijeniti dosadašnju.
Proces će se odvijati postepeno kako bi se omogućio prelazak velikog broja osiguranika na novi sistem bez stvaranja dodatnih administrativnih problema.
Digitalna zdravstvena knjižica u tom smislu predstavlja ono što će građani najprije vidjeti, ali se iza nje nalazi znatno kompleksniji sistem.
Kasap: Sistem treba raditi za građanina
Direktor ZZO ZDK suštinu cijelog procesa opisuje kroz promjenu odnosa građana i administracije.
„Naš cilj je jednostavan: da sistem radi za građanina, a ne građanin za sistem. Osiguranici više neće morati dolaziti u poslovnice Zavoda radi ovjere zdravstvenih knjižica niti čekati u redovima. Uspostavljamo sistem koji će omogućiti elektronski recept, elektronsko bolovanje i povezivanje zdravstvenih ustanova radi brže i sigurnije razmjene relevantnih podataka“, rekao je Kasap.
To znači da nova zdravstvena knjižica predstavlja samo jedan dio procesa.
Integrisani zdravstveni informacioni sistem trebao bi povezati Zavod zdravstvenog osiguranja, Kantonalnu bolnicu Zenica, domove zdravlja i druge zdravstvene ustanove, čime bi relevantni podaci trebali postati dostupni unutar sistema.
Za pacijenta bi to trebalo značiti manje papira i manje situacija u kojima upravo on mora biti posrednik između zdravstvenih ustanova i Zavoda.
E-recept kao naredna velika promjena
Jedan od važnijih segmenata projekta je uvođenje elektronskog recepta.
E-recept bi trebao omogućiti da se proces propisivanja i izdavanja lijekova vodi elektronski, uz bolju kontrolu podataka i smanjenje administrativnih procedura.
Istovremeno, Zavod bi trebao dobiti kvalitetniji pregled propisivanja i izdavanja lijekova, što je važno i sa stanovišta kontrole troškova zdravstvenog sistema.
Umjesto niza procedura koje se trenutno obavljaju kroz različite dijelove zdravstvenog sistema, ideja je da podaci budu objedinjeni i dostupni ovlaštenim zdravstvenim radnicima kroz integrisani sistem.
Digitalizacija bi na taj način trebala imati dvostruki efekat – olakšati ostvarivanje prava pacijentima, ali istovremeno omogućiti Zavodu kvalitetniju kontrolu korištenja sredstava zdravstvenog osiguranja.
Dolazi i elektronsko bolovanje
Drugi važan segment je elektronsko bolovanje.
Prema informacijama iznesenim prilikom predstavljanja projekta, za ovaj dio sistema postojao je poseban interes poslodavaca.
Elektronsko bolovanje trebalo bi omogućiti da se podaci potrebni za ovu proceduru razmjenjuju kroz informacioni sistem, bez nepotrebnog prenošenja dokumentacije od jedne do druge institucije.
U praksi bi to trebalo smanjiti količinu papirologije s kojom se suočavaju osiguranici, ali i zdravstveni radnici, Zavod i poslodavci.
Kasap je upravo e-recept i elektronsko bolovanje izdvojio među važnim funkcijama koje će biti dostupne kroz novi sistem.
Time digitalizacija zdravstva u ZDK ne bi trebala ostati samo na zamjeni klasične zdravstvene knjižice novom karticom, nego bi trebala obuhvatiti znatno širi krug usluga.
Zdravstvene ustanove bit će povezane
Poseban značaj Integrisanog zdravstvenog informacionog sistema ogleda se u povezivanju zdravstvenih ustanova.
Kantonalna bolnica Zenica već je ranije započela informatizaciju svojih usluga, a povezivanjem sa Zavodom i drugim zdravstvenim ustanovama trebala bi biti omogućena efikasnija razmjena relevantnih podataka.
To bi trebalo olakšati posao i zdravstvenim radnicima.
Umjesto da određene informacije budu razdvojene između više sistema ili da ih pacijent dostavlja u papirnoj formi, ideja je da ovlaštene zdravstvene ustanove potrebne podatke mogu dobiti elektronskim putem.
Za sistem koji obuhvata približno 330.000 osiguranika radi se o velikom tehničkom i organizacionom zahvatu.
Zbog toga će puna implementacija biti provođena kroz više segmenata, dok bi krajnji rezultat trebao biti jedinstveniji zdravstveni informacioni sistem na području cijelog kantona.
Manje papira, manje šaltera i manje administracije
Dosadašnji zdravstveni sistem od pacijenata je u brojnim situacijama zahtijevao fizičko prisustvo kako bi ostvarili administrativni dio svojih prava.
Nova koncepcija trebala bi taj princip značajno promijeniti.
Građanin ne bi trebao odlaziti u Zavod samo zato što je potrebno potvrditi podatak koji već postoji u sistemu, niti bi trebao prenositi informacije između institucija koje će nakon informatizacije biti međusobno povezane.
Upravo zbog toga Kasap insistira na poruci da sistem treba biti prilagođen građaninu.
Kada Integrisani zdravstveni informacioni sistem bude u potpunosti funkcionalan, osiguranik bi trebao znatno manje vremena provoditi obavljajući administrativne procedure.
Istovremeno, zdravstvene ustanove trebale bi brže dolaziti do informacija koje su im potrebne za pružanje zdravstvene zaštite.
Digitalizacija treba donijeti i finansijske uštede
Osim direktnih koristi za osiguranike, od projekta se očekuju i finansijski efekti.
Bolje povezivanje podataka trebalo bi omogućiti Zavodu precizniju kontrolu pojedinih troškova, posebno u segmentima u kojima se kroz sistem obrađuje veliki broj zahtjeva i transakcija.
E-recept je jedan od primjera.
Elektronskim evidentiranjem procesa propisivanja i izdavanja lijekova Zavod će imati znatno kvalitetniji uvid u podatke nego u sistemu koji se u velikoj mjeri oslanja na papirnu dokumentaciju.
Sličan princip odnosi se i na druge dijelove sistema.
Digitalizacija tako nije zamišljena samo kao tehnička modernizacija nego i kao način racionalnijeg upravljanja sredstvima koja osiguranici i poslodavci izdvajaju za zdravstveno osiguranje.
Posebna pažnja sigurnosti podataka
S obzirom na to da će se kroz novi sistem razmjenjivati veliki broj podataka, jedno od važnih pitanja jeste njihova sigurnost i kontinuitet rada informacionog sistema.
Kasap je najavio da će rezervni server na kojem će biti pohranjeni podaci biti smješten na zasebnoj lokaciji.
Na taj način želi se osigurati da eventualni tehnički problem na jednoj lokaciji ne ugrozi funkcionisanje kompletnog sistema i dostupnost podataka.
To je posebno značajno imajući u vidu obim sistema koji treba povezati zdravstvene ustanove širom ZDK i podatke stotina hiljada osiguranika.
Projekat vrijedan više od 8,1 milion KM
Za informatizaciju zdravstvenog sistema osigurano je 8.148.746,80 KM.
Radi se o jednom od finansijski značajnijih projekata digitalizacije javnih usluga u Zeničko-dobojskom kantonu, a njegova stvarna vrijednost za građane moći će se procjenjivati kroz funkcionisanje sistema u praksi.
Kasap je podsjetio da se na uspostavljanje integrisanog sistema čekalo godinama.
Prvi planovi datiraju još od prije devet godina, ali raniji pokušaji nisu doveli do njegove pune realizacije.
Sada se očekuje postepeno uključivanje funkcija sistema, od elektronskih knjižica i ovjere do e-recepta, elektronskog bolovanja i pune razmjene podataka između zdravstvenih ustanova.
Puna funkcionalnost najkasnije do kraja godine
Prema najavama iz Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK, elektronski sistem ovjere trebao bi postati operativan u narednom periodu.
Puna funkcionalnost očekuje se najkasnije do kraja godine.
To znači da će naredni mjeseci predstavljati period prelaska sa postojećeg na novi način funkcionisanja, tokom kojeg će građani postepeno dobijati nove zdravstvene knjižice.
Za Zavod će istovremeno biti potrebno završiti tehničko povezivanje svih dijelova sistema kako bi različite funkcije mogle raditi kao jedinstvena cjelina.
Promjena koja se odnosi na 330.000 ljudi
Iako se digitalna zdravstvena knjižica na prvi pogled može posmatrati kao zamjena jednog dokumenta drugim, projekat je znatno širi.
Ako najavljeni sistem bude funkcionisao na način na koji je zamišljen, za približno 330.000 osiguranika najveća promjena neće biti izgled nove knjižice, nego činjenica da će veliki dio administracije postati nevidljiv korisniku.
Ovjera zdravstvene knjižice, koja je godinama bila jedna od najčešćih administrativnih obaveza osiguranika, trebala bi postati prošlost.
Zahtjevi će se moći podnositi elektronski, recepti bi trebali biti elektronski, bolovanja također, dok bi zdravstvene ustanove trebale međusobno razmjenjivati potrebne informacije.
Time bi građani trebali prestati biti „kuriri“ koji dokumentaciju nose od jedne institucije do druge.
Upravo je to promjena koju direktor ZZO ZDK Ahmed Kasap stavlja u središte cijelog projekta.
Nakon gotovo devet godina od prvih planova za uspostavljanje integrisanog sistema, Zeničko-dobojski kanton ulazi u fazu njegove praktične primjene.
Hoće li digitalizacija u potpunosti ostvariti najavljene ciljeve pokazat će funkcionisanje sistema nakon njegovog puštanja u puni rad, ali za osiguranike je već sada najavljena konkretna promjena – kraj dugogodišnje prakse odlaska u poslovnice Zavoda samo radi ovjere zdravstvene knjižice.
„Naš cilj je jednostavan: da sistem radi za građanina, a ne građanin za sistem“, poručio je direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja ZDK Ahmed Kasap.
