Na Generalnom BH sajmu ZEPS 2024 trećeg dana sajma držan je panel na temu „Umjetna inteligencija i digitalizacija“. Razgovarano je o primjenama Umjetne intelignecije (AI) i različitih poslovnih softwerskih rješenja u razvoju organizacija: digitalizacija kao pokretač inovacija i održivog rasta.
Moderator je bio Dino Tihić, poduzetnik iz Zenice, a učestvovali su: Nermin Hadžić, istaknuti poduzetnik u IT industriji s više od deset godina iskustva i jedan je od osnivača Blum Instituta i Bloomteq-a, gdje obavlja funkciju generalnog direktora; Edin Mehić, poduzetnik, anđeo investitor, savjetnik, edukator i motivacioni govornik, inovator, i jedan od pionira internet industrije u BiH; Kenan Varda Viši asistent i doktorant iz oblasti automatizacije i metrologije na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Zenici i Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu; Davor Brigić, stalni stručni suradnik IKT, dugogodišnji zaposlenik BH Pošte i jedan od ključnih stručnjaka za implementaciju projekta PKI – elektronski potpis; Edis Lović, generalni menadžer kompanije Lović & Co iz Lukavca.
Davor Brigić, stručni saradnik IKT i dugogodišnji zaposlenik BH Pošte, govorio je o ključnim temama vezanim za digitalnu transformaciju, s fokusom na PKI rješenja za elektronske potpise i sigurnost digitalnog identiteta. Brigić je istakao da je elektronski potpis ključan za autentifikaciju i zaštitu digitalnog identiteta, omogućavajući sigurnu i zakonski validnu zamjenu za tradicionalne potpise i pečate. Naglasio je značaj elektronskog potpisa za uštedu vremena i povećanje efikasnosti.
Naveo je kako je BH Pošta pionir u izdavanju certifikata za elektronske potpise, što je omogućilo širu upotrebu ove tehnologije, posebno tokom pandemije. Govorio je o budućnosti digitalne sigurnosti u kontekstu uvođenja umjetne inteligencije (AI) u poslovne procese. Iako AI može poboljšati procese, Brigić upozorava da tehnologija poput AI još uvijek ne može zamijeniti ljudsku preciznost u industrijama gdje je potrebna apsolutna tačnost.
Zaključio je da je elektronski potpis način kako možemo zaštititi svoj digitalni identitet u svijetu koji sve više zavisi od novih tehnologija, ali da su prepreke digitalizaciji često ljudske prirode – strah od promjena i kašnjenje u usvajanju tehnologije.
Edin Mehić, istaknuti poduzetnik i pionir internet industrije u BiH, govorio je o potencijalu umjetne inteligencije (AI) kao ključne tehnologije za budućnost poslovanja i razvoja. Istakao je značaj nasljeđa tehnoloških vizionara poput Emerika Bluma, koji je uveo napredne tehnologije u BiH još 1988. godine, kada je Energoinvest imao prvi email u Evropi. Mehić je naglasio da zemlja i njeni ljudi imaju potencijal za usvajanje najnovijih tehnologija, poput AI.
AI, prema Mehiću, predstavlja “digitalni mozak” koji sadrži znanje cijelog svijeta, te omogućava ne samo bolju obradu podataka, već i edukaciju i savjetovanje na višem nivou. On je uvjeren da AI može podstaći procvat poduzetništva i produktivnosti, naglašavajući da ga treba posmatrati kao alat koji umnožava znanje i sposobnosti pojedinca.
Mehić je također istakao da se strahovi od AI-a često prenapuhuju, dok su mogućnosti koje on pruža ogromne. Preduzeća bi trebala pripremiti svoje zaposlene za budućnost u kojoj će AI igrati ključnu ulogu, posebno u oblasti stručnog i domen-specifičnog znanja, koje će biti još važnije u kombinaciji s naprednim tehnologijama.
Nermin Hadžić, jedan je od osnivača Blum Instituta iBloomteq-a, gdje obavlja funkciju generalnog direktora naveo je kako uloga inžinjera treba izgledati tako da se postave kao eksperti u određenoj domeni, bez obzira na to radi li se o zdravstvu, teškoj industriji, metalima ili farmaciji. Neki operativni zadaci, bez obzira na to jesu li programirani ili pokrenuti putem aplikacija, zahtijevaju duboko razumijevanje procesa unutar te industrije. Postoji mnogo procedura koje je potrebno detaljno poznavati kako bi se uspješno radilo s aplikacijama, bilo da se radi o sigurnosti podataka ili nečemu drugom. Inženjeri moraju razumjeti kako te aplikacije funkcionišu iznutra kako bi osigurali da sve teče glatko i da projekti budu uspješni. Hadžić savjetuje da se postavljaju kao domenski eksperti u svojoj oblasti.
Hadžić je govorio i o ulozi države i lidera na domaćem tržištu i njihovom pozicioniraju u kontekstu primjene i investiranja u AI i digitalizaciju. Postavlja se pitanje edukacije, jer se čini da se taj proces sporo razvija. Nije sve u inovacijama i investiranju u razvoj određenog softvera ili proizvoda, ključna je i edukacija te praćenje globalnih trendova. Hadžić je istakao da je veoma važno razumjeti kako globalni lideri koriste AI za poboljšanje procesa i unapređenje ljudskih resursa.
Kenan Varda, viši asistent i doktorant iz oblasti automatizacije i metrologije na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Zenici i Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, i osnivač Udruženja Obrazovanje za novo doba – STEM obrazovanje i nacionalni organizator Svjetske robotske olimpijade za Bosnu i Hercegovinu, objasnio je kako je za STEM aplikaciju, pokrenut je oblik neformalnog obrazovanja u Zenici, koji se kasnije proširio i širom Bosne i Hercegovine putem jedne mreže.
Ova mreža je povezana sa Svjetskom robotskom olimpijadom, koja predstavlja najveće i najznačajnije takmičenje u oblasti robotike i pametnih sistema. Tema takmičenja podrazumijeva da djeca koriste LEGO setove kako bi razvila rješenja za određene probleme. Prošle godine, na takmičenju u Panami, djeca su se suočila s izazovom rješavanja problema otpada u Panamskom kanalu, što im je isprva bilo nepojmljivo. Ipak, uspjeli su taj zadatak riješiti na mikro nivou. Također, važno je napomenuti da su na ZEPS-u prikazani primjeri robota koje su djeca koristila, a u Italiji su, od 150 zemalja učesnica, osvojili 8. mjesto.
Varda je kazao da u naučnim krugovima postoji dilema o tome hoće li doći do autonomije jednostavnih sistema. Kada se razgovara na fakultetima, često se raspravlja o tome da li je takva autonomija moguća ili ne. Smatra se da to nije moguće, ali da su specifična znanja od izuzetne važnosti za upravljanje tim sistemima. Spominju se neuronske mreže koje donose odluke na osnovu informacija koje im se pružaju, što znači da ljudi ostaju apsolutni vladari tih sistema. Sistemi se mogu koristiti u kontroli kvaliteta, ali je važno biti svjestan da nisu savršeni, baš kao ni bilo što drugo u svijetu. Prihvatanje grešaka i fokus na sigurnost procesa su ključni. Također, neizvjesnost tih sistema treba se prihvatiti na način na koji se prihvata neizvjesnost ljudskog faktora.
Objasnio je kako negativna propaganda iz filmova, gdje roboti napadaju svijet, može utiecati na nove korisnike AI tehnologije i poslovne ljude, ali to ne bi trebalo poljuljati povjerenje u razvoj.
Postoji sigurnost u znanju da su prednosti i ogromne mogućnosti koje se kriju u razvoju digitalizacije i AI tehnologije jasne.
Edis Lović, generalni menadžer kompanije Lović & Co iz Lukavca, podijelio je iskustva o digitalizaciji i automatizaciji unutar njihove proizvodnje. Kompanija, koja se bavi proizvodnjom krovnih i fasadnih limova, metalnih ormara i sklopova, u proteklih godinu dana napravila je značajne korake ka modernizaciji proizvodnih procesa.
Lović je istakao da su se nakon uvođenja digitalnih tehnologija već u ranoj fazi pokazali vidljivi rezultati u efikasnosti. Naglasio je kako je prosječna efikasnost u BiH oko 42%, dok digitalizacija nudi ogromne mogućnosti za poboljšanje, te da, iako BiH zaostaje za Evropom u ovom procesu, još uvijek nije kasno da se dostignu evropski trendovi uz odgovarajuću organizaciju.
Lović je ohrabrio poduzetnike da se odluče na digitalizaciju, jer je to neizbježan korak prema povećanju konkurentnosti, kako na domaćem tako i na inostranom tržištu.
