Alarmantno je stanje s deponijama i odlaganjem otpada u Bosni i Hercegovini. Jesmo li svjesni koje su razmjere problema koji nam je svima zajednički? Zašto niko ne brine o posljedicama po zdravlje koje mogu biti fatalne? Gorući ekološki izazov tema je Rezimea.
Gosti – Adnan Šabani, ministar za prostorno uređenje, promet, komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona, i Anela Ajšić, ministrica prostornog uređenja i zaštite okoline Tuzlanskog kantona.
Šabani kaže da su na nedavnom sastanku kantonalnih ministara za zaštitu okoliša s federalnom ministricom Nasihom Pozder dogovorene određene smjernice, a u narednom periodu će se pokrenuti konkretne aktivnosti da se popravi stanje s deponijama.
„Situacija u ZDK-u je jako teška. Mogu da povučem paralelu – ako se vratimo 15 godina unazad, ista je situacija. Napravili su se mali pomaci. Neke aktivnosti smo već poduzeli, ja sam u procesu obilaska svih deponija, i tu ćemo da vidimo tačno kakva je stvarna situacija na terenu, i šta su konkretni zadaci“, navodi Šabani.
Ajšić je govoreći o situaciji u Tuzlanskom kantonu, kazala da je usvojen kantonalni plan upravljanja otpadom za period 2023.-2028. koji predstavlja strateški dokument.
„Trenutno situacija je takva da je sam proces prikupljanja otpada u TK-u zadovoljavajući, kreće se od 75 do 100 posto u određenim općinama i gradovima. Na osnovu općinskih odluka taj otpad se deponuje na regionalne deponije u Bijeljini, Zvorniku i Doboju, što je značajan korak. Cilj TK-a i jeste da se formira regionalni centar upravljanja otpadom“, objasnila je ona.
Upitan kakva je situacija u ZDK-u u smislu deponija, Šabani ističe da ‘postoje svi dokumenti, sve strategije, ali na terenu imamo malo toga urađeno’.
„Na području ZDK imamo samo jednu sanitarnu deponiju – to je Regionalna deponija Mošćanica. Ona je u najboljem stanju, možda u cijeloj BiH. Ali ona je nepotpuna i treba nadogradnju. U ZDK-u samo Zenica, Visoko, Zavidovići i Žepče koriste Mošćanicu. Svi ostali gradovi imaju svoje neke, koje oni nazivaju gradskim deponijama, međutim, to nisu sanitarne deponije, i to su deponije koje imaju federalna rješenja za zatvaranje. Tu je situacija jako teška“, naveo je.
Šabani je pohvalio gradsku deponiju u Tešnju, kazavši da su oni najviše odmakli u unapređenju same deponije.
„Postavili su zaštitne membrane, sisteme za otplinavanje. Napravili su lijep iskorak. To je pravac u kojem treba da idemo. Mora neko da bude krovna institucija – to je kanton. U narednom periodu ćemo postaviti prioritete – da ZDK dobije dva centra za upravljanje otpadom – jedan za područje sjevera kantona i jedno za jug. Kantonalno ministarstvo će zajedno s federalnim probati izgraditi minimalno jedan centar. Pomoći ćemo ostalim deponijama da bar riješimo problem sa procjednim vodama“, kaže Šabani.
Građani su generator ovih problema i trebaju nam velike kompanije koje će raditi na ekološkoj svijesti građana, smatra Ajšić.
„Da im se predstavlja šta znači upravljanje otpadom, kako mi kao pojedinci možemo doprinijeti kolektivnom upravljanju otpadom, motivisati građane za recikliranje i vršiti edukaciju“, poručila je ona.
