U Prostornom planu Zeničko-dobojskog kantona za period od 2009. do 2029. na rijekama Usora, Krivaja i Bosna utvrđene su potencijalne hidrocentrale, njih čak 38, dok je na vodotocima druge kategorije planirana gradnja 39 hidroeneregetskih objekata. S obzirom na to da je, u odnosu na period kad je rađen plan, donesen cijeli niz propisa koji štite okoliš i potenciraju iskorištavanje zelene energije, ekolozi, ali i struka, traže izmjene Prostornog plana.
Prema Prostornom planu Zeničko-dobojskog kantona samo na rijeci Bosni predviđena je izgradnja 15 hidrocentrala. Jedna od njih čak bi se trebala nalaziti gotovo u centru grada. Da li nam je potrebno toliko hidrocentrala, s obzirom na gotovo svakodnevno zagađivanje rijeke, ali i klimatske promjene, pitanje je koje postavljaju ekolozi.
“Rijeka Bosna i njene pritoke imaju jake velike nanose i studije Elektroprivrede su to i pokazale, međutim niko o tome ne vodi računa. Mi ćemo imati ispuštanja mulja, kao što smo imali nedavno u rijeci Lašvi, gdje je kompletan živi svijet nizvodno od te hidroelektrane uništen”, upozorava predsjednik UO Eko Forum Zenica Samir Lemeš.
“Kada gledamo obale naših rijeka i kada vidimo kanalizacije, otpadne vode koje dolaze, u rijeku Bosnu pogotovo, ja nekad dobijem osjećaj da se to čak namjerno radi”, smatra osnivač grupe “Rijeke BiH – budi promjena” Safet Kubat.
Na rijekama Usora i Krivaja planirane su 23, a na vodotocima druge kategorije gradnja 39 hidroeneregetskih objekata. Imajući u vidu činjenicu da se od donošenja Prostornog plana ovog kantona mnogo toga promijenilo, ekolozi kao i struka ističu da izgradnja svih planiranih hidorelektrana nije opravdana ni ekološki ni ekonomski.
“S tog stanovišta bismo morali sagledati koliki su kapaciteti sunčeve energije, energije iz biomasa i tako dalje, energije iz vjetra, pa onda donositi odluke koliki je stupanj korištenja hidropotencijala”, mišljenja je arhitekt Boris Britvar.
“Ključna izmjena prostornog plana sa našeg aspekta je preispitivanje tabele sa 77 planiranih hidroenergetskih objekata na vodotocima prve i druge kategorije u ZDK, da taj broj od 77 svedemo na razumnu mjeru”, smatra Samir Lemeš.
Iz resornog kantonalnog ministarstva navode da su upoznati sa zahtjevima ekologa, te da su utvrđene hidroelektrane definisane kao potencijalne, ali ne i obavezujuće. Prema novim zakonskim propisima, izgradnja malih hidroelektrana nije moguća, pa je samim time i broj predviđenih objekata značajno revidiran. Ipak, izmjeni Prostornog plana Kantona se realno može pristupiti nakon donošenja Prostornog plana Federacije BiH.
“Samo imate prebacivanje odgovornosti ‘eto, mi bi smo da zaštitimo, ali kantoni nam ne daju’, a kantoni kažu “mi bismo to uradili, ali nam ne da federalni nivo'”, objašnjava predsjednik UO Eko Forum Zenica Samir Lemeš.
Jedno je sigurno – ovom temom osim aktivista moraju se pozabaviti i nadležni. Uzevši u obzir da je Prostorni plan Zeničko-dobojskog kantona pravljen prije 15-ak godina, a u periodu od 2018. do 2022. godine donijet čitav niz strateških dokumenata, nameće se zaključak: izmjene su neophodne.
