Asocijacija studenata Filozofskog fakulteta Univerziteta u Zenici, u okviru kampanje “16 dana aktivizma za rodnu ravnopravnost”, otvorila je izložbu te održala performans pod nazivom “KnjiŽenstvo BiH”.
Cilj izložbe je, kako su istakli, da prikažu značajne književnice koje su stvarale bosanskohercegovačku književnost, a na čije je djelovanje “pao val zaborava”.
-Ovo je jedna od izložbi na kojoj se vidi koliko su one potpuno nepoznate bh. javnosti. Čak su nepoznate i u školskim programima, dakle nema ih ni u lektirama. Ne čitaju se, dakle, ni kao obavezne lektire, a studenti će po prvi puta čuti za neke od ovih autorica, koje su gotovo nevidljive u bh. kulturnoj historiji i naslijeđu – istakla je vanredna profesorica književnosti na FFZ-a Edisa Gazetić.
Ženski glasovi i žensko pismo, podvukla je, potpuno su zapostavljeni na bh., ali i na balkanskim prostorima.
-Dominira muški diskurs, muški glasovi i, uglavnom, isključivo se čita i promovira muška književnost – kazala je Gazetić.
Za svoje vrijeme i uvjete u kojima su živjele te u kojima su se borile za svoja prava na obrazovanje, žene koje su obuhvaćene studentskim istraživanjima za ovu izložbu i performans, bile su “prave revolucionarke, odnosno reformatorice stvarnosti u kojoj su živjele”.
-Staka Skenderova je, recimo, prva žena koja je primljena kod sultana. Zalagala se i otvarala škole u Sarajevu, a naše obrazovanje ne prepoznaje tu vrijednost i takve podvige koje su žene radile. Ne prepoznaje, dakle, to na prijelomu 20. stoljeća, a ni kasnije, u Narodno oslobodilačkom ratu pa u posljednjem ratu. Žene su u potpunosti nepoznate i nisu dovoljno priznate, odnosno njihovi doprinosi našoj kulturi – smatra Gazetić, koja je bila mentorica studenticama u ovom istraživanju koje su radile studentice s nekoliko odsjeka.
Predsjednica Asocijacije studenata FFUNZE-a Elma Mujić je studentica četvrte godine Odsjeka za bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnost te je i sama sudjelovala u istraživanju i postavci ove izložbe.
-U projektu su učestvovale četiri studentice s razlitih odsjeka. Nekako smo udružile snagu, ideju i kreativnost, jer smo željele da upravo mi, kao studentice književnosti i buduće profesorice, budemo te koje će široj javnosti prezentovati sve te žene, bh. književnice koje su učestvovale u stvaranju kako književnosti tako i kulture našeg društva u kojem djelujemo. Stoga mislim da je važno da upravo mi budemo taj glas. Nekako se nadamo da će ova izložba nastaviti da se proširuje s budućim generacijama – kazala je Mujić, koja je napomenula da su prezentirale samo rad 20 bh. književnica.
Kroz višemjesečno istraživanje, dodaje, oslanjale su se na djela književnica te su ih i predstavile na ovoj izložbi.
Osim Stake Skenderove, predstavile su još 19 žena-književnica te društvenih aktivistkinja: Lauru Papo Bohoretu, Anicu Topić, Magdalenu Živanović, Nasihu Kapidžić-Hadžić, Daru Sekulić, Muberu Pašić, Biseru Alikadić, Jasnu Šantić, Feridu Duraković, Almu Lazarevsku, Šejlu Šehabović, Jasmine Musabegović, Ljubicu Ostojić, Veru Obrenović, Vojku Smiljanić – Đikić, Nafiju Sarajlić, Šefiku Bjelevac, Umihanu Ćuvidinu i Habibu Stačević- Rizvanbegović.
