U našoj zemlji svaka druga žena iznad 15 godina iskusila je neki vid fizičkog, psihičkog, seksualnog nasilja. Ovi podaci trebali bi nas zabrinuti. Ali vjerovali ili ne, ima još poraznijih. Prema posljednjem izvještaju UN-a, više od pet žena u svijetu na sat ubije njihov partner ili član obitelji. Samo u prošloj godini diljem svijeta ubijeno je više od 81.000 žena.
Više od polovine ovog broja ubili su njihovi supružnici. Od ovoga nisu pošteđene ni žene u Bosni i Hercegovini. U samo dva mjeseca imali smo dva ubistva žena, koje su ubili njihovi supružnici.
O ovoj temi i načinu da se ženama koje trpe nasilje pomogne, ali i kako da se zaštite same u Dnevniku 2 govorila je Sabiha Husić, direktorica Udruženja Medica iz Zenice, koja već skoro tri decenije djeluje i nastoji, između ostalog, odgovoriti na nasilje.
Svi se trebamo zabrinuti kada čujemo statistiku o nasilju nad ženama, ali i zapitati se koliko je još neotkrivenih slučajeva, poručuje Husić.
Kad je riječ o Bosni i Hercegovini, nevladine organizacije u kontinuitetu ukazuju na rodno zasnovano nasilje i da su žene meta nasilja partnera kako u njihovim porodicama tako generalno u zajednici. Međutim, kompletne statistike kad je u pitanju rodno zasnovano nasilje za našu zemlju nema. Prema nekim istraživanjima samo od 2017. u Bosni i Hercegovini ubijeno je više od 60 žena – što su dokumentovani slučajevi, navodi Husić.
“To je na mjesečnom nivou jedna ubijena žena i pitam se koliko je slučajeva koji nisu dokumentovani. To je karakteristično za Bosnu i Hercegovinu, imajući u vidu da mi živimo u patrijarhalnom društvu gdje se otvoreno ne govori o onome što preživljavamo u svojim porodicama. Naprotiv, od žene se očekuje da šuti, trpi, čuva bračne odnose, da štiti djecu, da je važno imati roditelja, odnosno, oca po svaku cijenu. Sve dok imamo takve stavove u društvu i nemamo brz i adekvatan odgovor od strane institucija mi ćemo, nažalost, slušati o ovim ishodima i statistikama.”
Husić ističe kako Medica Zenica ima Sigurnu kuću za zbrinjavanje, pomoć i podršku žrtvama nasilja, ženama i djeci, te da žene u Sigurnoj kući imaju potpunu podršku – od logističke do stručne, psihosocijalne, okupacione terapije.
“Isto tako, važno je da pokušavamo uspostaviti komunikaciju i saradnju s nadležnim institucijama. Nažalost, naše stanje unutar posebno Federacije je takvo da ako žena koja je žrtva nasilja odluči da o njemu progovori, ne može sama zatražiti pomoć i podršku u Sigurnoj kući, ona to mora uraditi posredstvom nadležnih institucija – policije i centra za socijalni rad”, objašnjava Husić.
Naglašava kako je Bosna i Hercegovina ratifikovala Istanbulsku konvenciju, koja, između ostalog, ukazuje na važnost specijaliziranih usluga, a jedna od njih je zbrinjavanje u Sigurnu kuću.
“Sigurne kuće trebaju biti lahko dostupne. Ako žena ne može sama zatražiti pomoć i podršku u Sigurnoj kući, da li su onda Sigurne kuće lahko dostupne, posebno u sredinama gdje je ovo još uvijek tabu tema i gdje su, nažalost, i predstavnici navedenih institucija puni predrasuda i stereotipa i na neki način pokušavaju uvijek iznaći načina da ženu vrate u porodicu”, istakla je Husić.
Dodaje kako nadležnost institucija nije da istražuju, prosuđuju stav, ponašanje žene, nego da joj pomognu, da slušaju glas žrtava, a ne da djeluju kako oni misle i kako smatraju u datom momentu.
Prema njenim riječima, imamo relativno dobro zakonodavstvo na entitetskom nivou i u Distriktu Brčko kad su ove stvari u pitanju, ali nemamo krovnog zakona.
“Međutim, implementacija i postojećih zakona ne ide u najboljem smjeru. Stoga, stalno ukazujemo na to koliko je važna saradnja, koliko je važno da Sigurne kuće imaju adekvatno finansiranje, a ne da institucije – kao što smo imali slučaj konkretno u našoj Sigurnoj kući – pitaju šta ulazi u 15 maraka koje participiraju”, kazala je Husić
Upitana da prokomentira to što je Bosna i Hercegovina na nedavnoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a bila jedina zemlja u Evropi koja je bila suzdržana tokom glasanja o usvajanu rezoluciju o nasilju nad ženama u Iranu, Husić kaže kako to još uvijek pokazuje stav našeg društva prema ženama.
“Bez obzira na sve edukacije, sve dok ne dođe do promjene stava mi ćemo imati takve odgovore kako prema ženama u drugim zemljama, tako i kada su u pitanju žene potencijalne žrtve ili žrtve rodno zasnovanog nasilja u Bosni i Hercegovini”, zaključila je Husić, gostujući u Dnevniku 2 Federalne televizije.
