Predstavljanje idejnog rješenja nove Univerzitetske bolnice Zenica otvorilo je mnogo širu priču od samog izgleda budućeg kompleksa. Projekat procijenjen na oko 800 miliona KM u narednim godinama trebao bi biti jedan od najvećih investicijskih poduhvata Zeničko-dobojskog kantona, ali do njegove pune realizacije potrebno je riješiti finansiranje, imovinskopravne odnose, završiti projektnu dokumentaciju i osigurati da postojeća bolnica nesmetano radi tokom višegodišnje gradnje.
Premijer Zeničko-dobojskog kantona Nezir Pivić nakon prezentacije projekta poručio je da je zadovoljan što se, nakon dugog perioda razgovora, priprema i problema koji su pratili razvoj Kantonalne bolnice Zenica, došlo u poziciju da se govori o konkretnom projektu potpuno novog univerzitetskog bolničkog kompleksa.
Prema predstavljenom idejnom rješenju, buduća Univerzitetska bolnica trebala bi imati oko 133.000 kvadratnih metara bruto građevinske površine i ukupno 1.017 bolničkih kreveta. Vrijednost kompletnog projekta, uključujući novu medicinsku opremu, procijenjena je na oko 800 miliona KM.
Pivić smatra da projekat po svojim dimenzijama i značaju daleko prevazilazi Zeničko-dobojski kanton.
Naglasio je da se radi o bolničkom kompleksu kakav po obimu u Bosni i Hercegovini nije građen u poslijeratnom periodu te da bi nova bolnica trebala pružati usluge ne samo stanovnicima ZDK, nego i pacijentima iz drugih dijelova države.
Upravo zbog toga, prema njegovom stavu, nije realno očekivati da teret projekta vrijednog stotine miliona maraka bude isključivo na budžetu Zeničko-dobojskog kantona.
Pivić očekuje podršku viših nivoa vlasti, međunarodnih finansijskih institucija, privatnog sektora i donatora.
Međutim, prije velike gradnje jedno od najvažnijih pitanja ostaje ono koje već godinama prati Kantonalnu bolnicu Zenica – zemljište na kojem se nalazi bolnički kompleks.
Imovinskopravni odnosi između Grada Zenica i Zeničko-dobojskog kantona dugo su predstavljali prepreku za realizaciju većih investicija u bolničkom krugu. Upravo su neriješeni odnosi oko zemljišta bili jedna od centralnih tema u odnosima kantonalnih i gradskih vlasti kada se govorilo o proširenju i razvoju Kantonalne bolnice.
Bez rješavanja vlasničkog pitanja teško je očekivati nesmetanu realizaciju investicije kakva je nova Univerzitetska bolnica.
Vlada ZDK sada je, u skladu sa zaključcima Skupštine ZDK, prihvatila model prema kojem bi Gradu Zenica za zemljište bilo isplaćeno ukupno 16 miliona KM.
Novac bi bio isplaćen kroz četiri jednake rate od po četiri miliona KM.
Pivić je naveo da je Vlada napravila i prvi konkretan finansijski korak, jer su rebalansom budžeta ZDK već osigurana četiri miliona KM za prvu ratu.
Time je, praktično, na potezu i druga strana kako bi se pitanje koje godinama opterećuje razvoj bolnice konačno zatvorilo i stvorili čisti imovinskopravni uslovi za realizaciju budućih projekata.
Rješavanje odnosa s Gradom Zenica posebno je važno jer se nova Univerzitetska bolnica neće graditi na nekoj potpuno novoj lokaciji, nego upravo u prostoru sadašnjeg bolničkog kompleksa.
Zbog toga će cijeli projekat morati biti realizovan fazno.
Bolnica tokom gradnje mora nastaviti primati pacijente, obavljati operacije, dijagnostiku i sve ostale zdravstvene usluge. Nije moguće jednostavno ukloniti postojeće objekte i početi gradnju kompletnog kompleksa odjednom.
Plan je zato prvo izgraditi novu glavnu bolničku zgradu, preseliti službe koje se trenutno nalaze u starim objektima, a tek potom uklanjati pojedine postojeće objekte i oslobađati prostor za naredne faze.
Pivić naglašava da se, paralelno s pripremom ovog velikog projekta, u bolničkom krugu već realizuju ili pripremaju investicije koje će kasnije postati sastavni dio novog kompleksa.
Prema njegovim riječima, trenutno je operativno oko 40 miliona KM.
„Mi već imamo operativnih 40 miliona KM koje realizujemo kroz Kotlovnicu, izgradnju nove zgrade Onkologije i druge projekte. Ono što nam sada slijedi jeste jedan veći iznos koji ćemo obezbijediti na različite načine“, kazao je Pivić.
To znači da izgradnja nove Univerzitetske bolnice, barem prema konceptu Vlade ZDK, ne počinje od nule.
Nova Onkologija, Kotlovnica i drugi projekti koji se realizuju ili pripremaju trebali bi biti uklopljeni u budući kompleks.
Nova zgrada Onkologije i Centar za radioterapiju, kao i MRI, trebali bi biti funkcionalno povezani s ostatkom nove bolnice. Paralelno se planiraju i projekti energetske obnove pojedinih postojećih objekata.
Ipak, 40 miliona KM predstavlja tek početak u odnosu na ukupnu procijenjenu vrijednost od oko 800 miliona KM.
Pivić zato govori o kombinovanju više različitih izvora finansiranja.
Jedan dio trebala bi osiguravati Vlada ZDK, dok se za ostatak očekuje podrška međunarodnih finansijskih institucija, viših nivoa vlasti, domaćih kompanija i drugih donatora.
Pivić tvrdi da interes privatnog sektora već postoji.
„Već u ovom momentu imamo jako puno donatora koji žele da idu u ovom pravcu finansiranja. Čekamo realizaciju i potpisivanje određene donacije u iznosu od četiri miliona KM naših kompanija koje posluju na području ZDK-a“, rekao je Pivić.
Prema njegovim riječima, postoje i drugi zainteresovani donatori.
„Imamo i drugih donatora koji žele učestvovati u sufinansiranju. Ja se ne bojim za samo finansiranje“, poručio je premijer ZDK.
Posebno mjesto u budućoj finansijskoj konstrukciji trebale bi imati međunarodne finansijske institucije.
Direktor Kantonalne bolnice Zenica Tarik Zulović tokom predstavljanja projekta kazao je da se nakon završetka glavnog projekta očekuju razgovori s Evropskom bankom za obnovu i razvoj, uz očekivanje značajnog grant učešća.
Za Vladu ZDK to bi predstavljalo ključni trenutak, jer bi eventualna međunarodna grant sredstva značajno smanjila dio investicije koji bi morao biti finansiran iz domaćih budžeta ili kreditnim zaduženjem.
Pivić je govorio i o kreditnom kapacitetu Zeničko-dobojskog kantona.
Vlada ZDK ove godine nije realizovala planirano kreditno zaduženje, što Pivić povezuje i sa željom da Kanton sačuva prostor za finansiranje velikih kapitalnih projekata u narednom periodu.
Drugim riječima, Vlada želi zadržati mogućnost zaduženja onda kada bude poznata konačna finansijska konstrukcija nove bolnice i kada bude jasno koliko će sredstava biti osigurano iz grantova, donacija i drugih izvora.
Još jedan segment koji bi mogao otvoriti dodatni prostor u kantonalnom budžetu odnosi se na dugogodišnje obaveze po osnovu sudskih presuda.
Zeničko-dobojski kanton, prema iznesenim informacijama, godišnje izdvaja oko 14 miliona KM za izvršavanje obaveza u okviru Akcionog plana za izvršenje presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
Plan kantonalne vlasti je pokušati ubrzati zatvaranje tih obaveza.
Povjeriocima, odnosno zaposlenicima u javnom sektoru koji imaju potraživanja prema Kantonu, trebala bi biti ponuđena mogućnost isplate glavnice uz odricanje od zateznih kamata.
Prema informacijama iznesenim prilikom predstavljanja projekta, kamate čine približno dvije trećine ukupnog iznosa tih dugovanja.
Ukoliko bi značajan broj povjerilaca prihvatio takav model, Kanton bi mogao brže smanjiti dugogodišnje obaveze, a sredstva koja se sada svake godine izdvajaju za njih u budućnosti preusmjeravati na kapitalne projekte.
U cijeloj priči oko nove bolnice zbog toga se prepliće nekoliko velikih pitanja.
Prvo je konačno rješavanje zemljišta s Gradom Zenica. Vlada je prihvatila iznos od 16 miliona KM i osigurala četiri miliona KM za prvu ratu.
Drugo je realizacija projekata koji su već započeti ili finansijski pripremljeni, a za koje Pivić navodi da je operativno oko 40 miliona KM.
Treće je završetak glavnog projekta, nakon kojeg će biti mnogo preciznije poznata stvarna cijena izgradnje i moći će se konkretno razgovarati s međunarodnim finansijskim institucijama.
Četvrto je zatvaranje kompletne finansijske konstrukcije, odnosno određivanje koliko će platiti ZDK, koliko drugi nivoi vlasti, koliko će biti moguće dobiti kroz grantove i donacije, a koliko će eventualno biti potrebno osigurati kreditnim zaduženjem.
Pivić očekuje da u projektu učestvuju i viši nivoi vlasti jer, kako ističe, buduća Univerzitetska bolnica neće biti projekat namijenjen isključivo stanovnicima Zenice ili ZDK.
Nova bolnica trebala bi imati više od hiljadu kreveta, urgentni centar, savremenu dijagnostiku, operacione sale i veliki broj klinika i odjela, dok je unutar kompleksa predviđen i prostor za buduću zgradu Medicinskog fakulteta Univerziteta u Zenici.
Time bi na jednom prostoru bili povezani zdravstvena zaštita, univerzitetska medicina i obrazovanje budućih zdravstvenih radnika.
Za Pivićevu Vladu ovaj projekat zbog toga predstavlja mnogo više od izgradnje jedne nove zgrade.
Radi se o potpunoj transformaciji sadašnje Kantonalne bolnice u univerzitetski zdravstveni kompleks koji bi se razvijao tokom više godina.
Prema sadašnjim procjenama, kompletna realizacija mogla bi trajati oko sedam godina.
Do početka glavnih građevinskih radova, međutim, ostaje niz koraka.
Potrebno je završiti projektnu dokumentaciju, riješiti zemljište, definisati finansijsku konstrukciju, provesti zakonom propisane procedure i organizovati faznu gradnju na način da postojeća bolnica sve vrijeme ostane funkcionalna.
Upravo će naredni period pokazati koliko će brzo najavljeno idejno rješenje moći preći iz faze projekta u fazu stvarne izgradnje.
Pivić smatra da su pretpostavke za taj proces sada stvorene i da se nakon godina u kojima su razvoj Kantonalne bolnice pratili imovinskopravni problemi može krenuti prema konačnom rješenju.
Posebno važnim smatra dogovor o zemljištu, jer bi zatvaranjem tog pitanja bila uklonjena jedna od najvećih prepreka za dugoročni razvoj bolničkog kompleksa.
S druge strane, finansijski izazov ostaje ogroman. Procijenjenih 800 miliona KM višestruko prevazilazi sredstva koja su trenutno operativna, pa će uspjeh projekta u velikoj mjeri zavisiti od toga hoće li se ostvariti najavljeno uključivanje međunarodnih institucija, viših nivoa vlasti i donatora.
Pivić, međutim, nakon predstavljanja projekta šalje optimističnu poruku.
Vlada ZDK, prema njegovim riječima, već ulaže desetine miliona maraka u projekte koji će biti dio budućeg kompleksa, osigurala je novac za početak rješavanja zemljišta, sačuvala kreditni kapacitet Kantona i započela razgovore o drugim izvorima finansiranja.
Sljedeći veliki korak bit će završetak glavnog projekta, nakon kojeg bi trebala biti otvorena mnogo konkretnija faza pregovora o finansiranju i početku gradnje.
Ako sve najavljene faze budu provedene, Zenica bi u narednim godinama trebala postati veliko gradilište zdravstvene infrastrukture, a sadašnja Kantonalna bolnica postepeno bi trebala prerasti u potpuno novi univerzitetski bolnički kompleks.
Za Pivića je riječ o projektu koji prevazilazi jedan mandat Vlade, ali i granice jednog kantona.
„Ja se ne bojim za samo finansiranje“, poručio je Pivić, uvjeren da će značaj projekta omogućiti okupljanje različitih nivoa vlasti, međunarodnih institucija, privrede i donatora oko izgradnje nove Univerzitetske bolnice u Zenici.
