Muftija zenički hafiz prof. dr. Mevludin-ef. Dizdarević poručio je na otvaranju Vjersko-kulturne manifestacije „Lastavica 2026“ da ovo tradicionalno dovište svjedoči o višestoljetnom kontinuitetu života Bošnjaka i islama u Bosni i Hercegovini.
Dizdarević je zahvalio medijima koji kontinuirano prate rad Islamske zajednice i pomažu u prenošenju važnih poruka o Lastavici, koju je opisao kao jedno od značajnijih dovišta u Bosni i Hercegovini.
– Jedan kulturološki kuriozum i posebnost bosanskohercegovačkih muslimana, Bošnjaka, jeste to što stoljećima živimo paralelno i istovremeno u tri kalendara: julijanskom, gregorijanskom i hidžretskom, koji su na ove prostore donijele Osmanlije. Za gregorijanski kalendar vezani su brojni događaji koji su određivali ponašanje bosanskih muslimana u pogledu sjetve, žetve i drugih poljoprivrednih aktivnosti – kazao je Dizdarević.
Naveo je da su među važnim vremenskim međašima Jurjev, 6. maja, i Alidžun, 2. augusta.
– To su svojevrsni međaši, jer se sijalo prije ili poslije Jurjeva, dok se ljetina skidala prije ili poslije Alidžuna. Ti međaši stoljećima su prisutni u Bosni i Hercegovini, još od vremena predislamske Bosne, preko Osmanskog carstva, pa sve do danas. U tim periodima organizirani su različiti programi, teferiči, susreti i vašari – rekao je.
Prema njegovim riječima, Lastavica predstavlja „daleki eho“ tih događaja i stoljećima se održava upravo na Alidžun, 2. augusta.
– Rezultat toga je kontinuitet življenja islama i njegove povezanosti s bosanskohercegovačkim tlom. Lastavica je svojevrstan dokaz da bosanski muslimani nisu došli ovdje, nego da su duboko ukorijenjeni u historiju, tradiciju i tlo Bosne i Hercegovine. Mi nastavljamo taj kontinuitet, a ovogodišnja Lastavica pokušava osvijetliti i osvijestiti važne dimenzije naše duhovnosti i kulture – naglasio je Dizdarević.
Lastavicu je opisao kao duhovnu gozbu i vrijeme dove.
– Ovo su dani dove. Na Lastavici će biti proučena Lastavička dova, jer gdje god su se okupljali muslimani, klanjani su namazi i učene dove za dobru ljetinu, kišu i druge potrebe za koje su ljudi molili Allaha, dž.š. Ovo je vrijeme u kojem zaista trebamo što više učiti dove. Kiša je posebno važna našim selima, jer bez kiše nema poljoprivrede, bez poljoprivrede nema hrane, a bez hrane nema života – kazao je.
Dodao je da su dove ove godine potrebne i zbog važnih odluka koje se donose u Islamskoj zajednici i državi Bosni i Hercegovini.
– Ove godine donosimo važne odluke i za našeg reisul-ulemu, čelnika Islamske zajednice, što je nama izuzetno važno. Pred nama su i izbori u državi Bosni i Hercegovini, zbog čega nam trebaju čisto srce i mudra glava kako bismo izabrali najbolje među nama da nas vode – poručio je muftija zenički.
Govoreći o kulturnom dijelu manifestacije, Dizdarević je istakao da narod ne može opstati bez kulture.
– Zbog toga svake godine nastojimo predstaviti monumentalna djela i događaje naše kulture. Objavljivanje dvanaestotomnog „Rječnika bosanskog jezika“, koji je napisao rahmetli akademik Dževad Jahić, bez sumnje je jedan od najvažnijih, najmonumentalnijih i najkapitalnijih događaja za bosanski jezik. To je događaj od prvorazrednog značaja – rekao je.
Naglasio je da zajedničko organiziranje promocije Rječnika pokazuje koliko je tom događaju posvećena pažnja.
– Činjenica da promociju organiziraju Muftijstvo zeničko, Vlada Zeničko-dobojskog kantona i Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca govori koliko smo željeli dati poseban dignitet ovom događaju – kazao je.
Posebno je izdvojio i objavljivanje popisnog deftera stanovništva i domaćinstava Zeničke nahije iz 1850. godine.
– Defter je izuzetno značajan za Zenicu i okolinu, ali i za Žepče i Busovaču, koji su njime obuhvaćeni. To je istinski zlatni rudnik informacija i saznanja o historiji naših gradova i ljudima koji su ovdje živjeli. Zahvaljujući tom defteru, uspio sam svoje porijeklo u selu Vrselje povezati s polovinom 18. stoljeća. Ranije se to nije moglo vjerodostojno uraditi. To je velika dragocjenost svakome ko cijeni svoje porijeklo – rekao je Dizdarević.
Poručio je da je cilj manifestacije govoriti o važnosti kulture, historije, jezika i dove.
– Nadamo se da će svi sadržaji naići na plodno tlo u našoj javnosti, da će biti posjećeni i aktuelni. Važno je da budemo svjesni vrijednosti naše tradicije i historije, a upravo je Lastavica priča o tome. Proglašavam „Lastavicu 2026“ otvorenom i molim Allaha, dž.š., da se svi okoristimo dovama koje ćemo učiti, činjenicama koje ćemo saznavati, sportskim aktivnostima koje ćemo organizirati, susretima koji će okupiti Bošnjake i svim hajrovima koje takva okupljanja donose – kazao je muftija Dizdarević.
Osvrnuo se i na kritike upućene dovištima u Bosni i Hercegovini, navodeći da o toj temi često govore ljudi koji je nisu dovoljno proučavali.
– Profesor Fikret Karčić govorio je da za svakim kafanskim stolom imamo jednog stručnjaka za vjeru, drugog za politiku i trećeg za sport, a da pri tome ljudi vrlo malo znaju ili gotovo ništa ne znaju. O dovištima u Bosni i Hercegovini najviše je pisao prof. dr. Elvir Duranović i njegova istraživanja najrelevantnija su u tom pogledu. Ljudi koji nisu čitali njegova istraživanja ne bi trebali proizvoditi dodatnu konfuziju u svojim glavama i široj javnosti – rekao je.
Kritike dovišta nazvao je ideološkim napadima na vjersku praksu bosanskih muslimana.
– Postoji izreka da onaj kome je čekić jedino oružje u svemu vidi ekser. Tako i onaj kome je novotarija jedina argumentacija u svemu vidi novotariju. Novotarije mogu biti opasne u vjerskoj praksi, ali sama dovišta nisu nikakva novotarija niti se mjesto Lastavice smatra svetim – naglasio je.
Dizdarević je pojasnio da Lastavica može biti održana i na drugom mjestu, jer njena vrijednost nije u svetosti lokacije, nego u historijskom kontinuitetu okupljanja.
– Mi znamo da su u islamu sveta tri mjesta: Meka, Medina i Jerusalem. Druga mjesta nemaju svetost u smislu Božijeg bereketa, ali imaju historijsku važnost. Lastavica nam je važna zato što su se tu Bošnjaci okupljali stoljećima. Možemo je premjestiti na drugo mjesto i ona će ponovo biti Lastavica. Ova lokacija važna je zbog svoje ljepote, prostora i činjenice da se nalazi na tromeđi područja kojima gravitiraju tri grada – objasnio je.
Dodao je da konstrukcije kojima se osporavaju bosanskohercegovačka dovišta mogu biti i opasne jer dovode u pitanje stoljetnu vjersku praksu bosanskih muslimana.
– To su uvezene, a u određenom smislu i plaćene ideologije koje muslimanima nigdje nisu donijele dobro. Donijele su više štete nego koristi. Hvala Bogu, mi ne zavisimo od njih. Stvari idu svojim tokom i mi ćemo, uz Božiju pomoć, nastaviti držati do Lastavice i naših dovišta, jer su ona svjedočanstvo naše tradicije, historije i kulture – zaključio je muftija zenički Mevludin-ef. Dizdarević.
