VIDEO: Božić “Evropa štiti svoje tržište, zaštita industrije standard u svijetu, a BiH još bez odgovora”- Direktor prodaje i marketinga kompanije Nova Željezara Zenica Saša Božić izjavio je danas da su sve procedure za uvođenje privremenih zaštitnih mjera na uvoz čelika završene, ali da odluka još nije donesena na Vijeću ministara BiH.
Govoreći o dešavanjima od prethodne konferencije, Božić je na početku dao pregled procesa.
„Ja bih želio za početak da napravim jedan uvod šta se dešavalo od prošle konferencije do danas da svi budu upućeni u dešavanja“, kazao je.
Podsjetio je na ranije zaključke i promjene u stavu vlasti.
„Kao što znate, prošli put smo iznijeli da smo u procesu dobijanja privremenih zaštitnih mjera za uvoz čelika iz našeg prodajnog programa, a došli smo u situaciju da je Vlada FBiH iznijela, da kažemo, suzdržan stav u odnosu na saglasnost na zaključak koji je sama dala“, naveo je.
Istakao je da su dodatni razgovori i pojašnjenja doprinijeli razrješavanju otvorenih pitanja.
„U naknadnim razgovorima koje smo imali, gdje su oni iznijeli određene sumnje u neke stvari, mi smo s dodatnim informacijama i dodatnim razgovorima koje smo obavili, i uz stvarno veliku pažnju s njihove strane, uspjeli da pojasnimo te njihove sumnje i nedoumice u stvarnu situaciju“, kazao je.
Nakon toga, kako je naveo, uslijedila je i konkretna podrška.
„Na kraju, kao što ste i sami svjesni, Vlada FBiH je izdala novi zaključak kojim je podržala uvođenje zaštitnih mjera i mi smo zaista zahvalni na tome što su nam dali priliku da ponovo razgovaramo i da objasnimo šta se dešava i kakva je situacija na tržištu“, rekao je.
Time je, dodao je, završena procedura na nivou institucija.
„Time smo zaokružili proceduru koja je neophodna za uvođenje privremenih zaštitnih mjera, koja podrazumijeva da sve relevantne institucije trebaju da daju svoju saglasnost, odnosno komentare na samu uredbu o privremenim zaštitnim mjerama. To uključuje Vladu FBiH, RS i Brčko distrikta, relevantna ministarstva u tim vladama, privredne komore, UIO BiH“, naveo je.
Naglasio je da je preostao još samo formalni korak.
„Sa tim novim zaključkom Vlade FBiH kompletirana je sva potrebna dokumentacija za donošenje privremenih zaštitnih mjera i ostalo je da se to usvoji na Vijeću ministara“, kazao je.
Međutim, odluka još nije donesena.
„Kako ste i sami upoznati, Vijeće ministara nije usvojilo predmetnu uredbu, bilo je neriješeno glasanje koliko mi znamo i koliko smo mi upoznati“, rekao je.
Takav ishod, kako je naglasio, izazvao je iznenađenje.
„Mogu reći da smo iznenađeni kako je do toga došlo, ako su sve relevantne institucije podržale uvođenje privremenih zaštitnih mjera“, naveo je.
Ukazao je i na tvrdnje koje su se pojavile u javnosti nakon sjednice.
„Ono što nas zbunjuje su neke izjave koje su se pojavile nakon sjednice u medijima, gdje su određeni članovi Vijeća ministara iznijeli određene tvrdnje vezane za uticaj uvođenja privremenih zaštitnih mjera na stanogradnju, kršenje međunarodnih pravila, zakona i standarda, za koja su prema našem mišljenju potpuno neosnovne“, kazao je.
Dodao je da su na te navode odgovorili konkretnim podacima.
„Mi smo u jednom dopisu odmah nakon sjednice iznijeli činjenice kakav je uticaj na gradnju, gdje se ne priča o 20 posto, kako je u nekim medijima izneseno, nego smo činjenicama dokazali da se radi o 0,2 posto mogućeg uticaja na cijenu gradnje, na cijenu stanova“, rekao je.
Također je naglasio da nema kršenja međunarodnih propisa.
„Navodilo se da uvođenjem privremenih zaštitnih mjera kršimo međunarodne standarde, propise i ugovore i opet smo pokazali da niti jedan od tih zakona, propisa i ugovora ne sprječava bilo koju od suverenih zemalja da uvede privremene zaštitne mjere ukoliko ustanovi da se na tržištu dešava nešto što zahtijeva uvođenje privremenih zaštitnih mjera“, kazao je.
Govoreći o tržišnim kretanjima, iznio je i konkretne podatke.
„Evo da vam iznesem činjenice šta kažu neki podaci. Ako gledamo uvoz koji se ostvarivao u BiH robe, govorimo o robi samo isključivo iz našeg proizvodnog programa, mi ne pričamo o ostalim vrstama čelika, ovo nije nikakva zabrana uvoza čelika, samo zaštita tržišta“, naveo je.
Precizirao je i obim rasta uvoza.
„Ako gledamo od 2020. godine pa na 2021, rast uvoza je 156 posto, pa 2022. u odnosu na 2020. 206 posto i na kraju, ako gledamo 2025. u odnosu na 2020, radi se o povećanju uvoza od 317 posto i to je ono na što mi ukazujemo, da je došlo do poremećaja na tržištu“, kazao je.
Govoreći o narednim koracima, izrazio je očekivanja u vezi s novom sjednicom.
„Mi se stvarno nadamo i vidimo da je zakazana sjednica u ponedjeljak 23. i da je stavljena na dnevni red ova tačka i da će biti ponovo izjašnjavanje u drugom krugu“, rekao je.
Upozorio je i na moguće posljedice ukoliko odluka ponovo izostane.
„To znači, ako se ne usvoji na ovoj sjednici, po našim saznanjima, to znači da se ne može staviti kao tačka dnevnog reda na sjednicu Vijeća ministara“, naveo je.
Dalje je pojasnio karakter samih mjera i njihov obuhvat.
„Ono što bih na kraju želio da pojasnim jeste da mi ovo što tražimo, a to je uvođenje privremenih zaštitnih mjera, što opet po međunarodnim ugovorima znači maksimalno do 200 dana, mora biti uvedeno za sve učesnike na tržištu jednako, ne može se raditi nikakva segregacija, odnosno preferirani režim bilo ko da ima“, kazao je.
Naglasio je da cilj nije zaštita od konkurencije, već uspostavljanje ravnoteže.
„Mi samo tražimo da se zaštitimo na tržištu, ne od naše konkurencije, već od sistema u kojima naša konkurencija radi, sistema država u kojima naša konkurencija radi, koji imaju različite vrste subvencija u smislu subvencija za električnu energiju, pomaganje u investicijama za neke razvojne projekte, ekološke projekte“, rekao je.
Ukazao je i na praksu drugih država.
„Zatim imaju zaštitu tržišta u smislu kvota, u smislu preferiranja domaćeg. Imate države koje kažu da se za sve projekte koje finansira Vlada te države mora koristiti domaći proizvod i na taj način su oni zaštićeni. Dakle, imaju carine, na razne načine države štite svoju industriju“, naveo je.
Posebno je istakao da se radi o širem ekonomskom sistemu.
„Mi ovdje ne pričamo o zaštiti Nove Željezare Zenica, već kompletnog jednog sistema, u kojem smo mi samo jedan istureni član, a iza nas stoji cijela lepeza izvođača koji za nas rade ovdje“, kazao je.
Upozorio je na lančane posljedice eventualne negativne odluke.
„Ukoliko se desi da Vijeće ministara ne donese pozitivnu odluku, mi ćemo jednostavno morati da se prilagodimo toj odluci, a to će imati negativan uticaj na sve nas i na kompletan sistem, krenuvši od rudnika, željeznica, od svih podizvođača kojih mi imamo samo 500, a svaki od naših podizvođača ima svoje podizvođače i to je ono što mi pokušavamo da objasnimo relevantnim institucijama“, rekao je.
Naglasio je da je riječ o zaštiti šire ekonomije.
„Ne štitite vi nas, već štitite kompletan sistem industrije u BiH“, kazao je.
Govoreći o tržišnim odnosima, podsjetio je da cijene formira tržište.
„Kao što znate, cijene su određene tržištem. Mi ne možemo uslovljavati kolike će cijene biti“, naveo je.
Pojasnio je potrebu za ravnotežom na tržištu.
„Ovo što mi pričamo je uspostavljanje jednog balansa na tržištu, jer mi sa jedne strane imamo nas koji imamo sve troškove koje moramo da platimo, a imamo ne konkurenciju u smislu neke željezare, već imamo sistem jedne, na primjer, Italije koja daje subvencije svojoj industriji. Oni imaju cijenu električne energije duplo niže nego što mi ovdje plaćamo“, kazao je.
Dodao je da mjere trebaju izjednačiti uslove poslovanja.
„Ove privremene zaštitne mjere su način kako će država da izjednači to da neko ima beneficije na jednoj strani i da on ne može da iskoristi te beneficije da bi nas ovdje urušavao“, rekao je.
Istakao je značaj domaće proizvodnje za stabilnost tržišta.
„Mi smatramo da je puno lakše za državu da kontroliše cijene ukoliko dođe do poremećaja na tržištu ukoliko ima domaćeg proizvođača koji tu radi, nego da ostane bez domaćeg proizvođača i potpuno zavisi od uvoza“, naveo je.
Ukazao je i na iskustva drugih zemalja.
„Mi imamo iskustva iz okolnih zemalja i drugih zemalja koje su suočene s tim da u potpunosti zavise od uvoza građevinskog čelika, govorimo sada isključivo o njemu. To je čelik koji se ugrađuje u građevinske objekte, a svi znamo da je građevina jedan motor koji pokreće cijelu državu“, rekao je.
Dodao je da takva zavisnost nosi ozbiljne rizike.
„Ako vi dođete u situaciju da zavisite od drugih zemalja kako će vaša građevina da radi, vi niste u dobroj poziciji“, kazao je.
Na kraju se osvrnuo i na aktuelna kretanja cijena na tržištu.
„Mi sad vidimo da zbog ovog konflikta oko Irana, zbog porasta energenata, samo u posljednjih desetak dana cijene su u okruženju otišle od 50 do 70 eura po toni čelika“, naveo je.
Naglasio je ulogu domaće proizvodnje u stabilizaciji cijena.
„Mi smo ti koji nismo podigli te cijene, samim time mi smo spriječili rast cijena na našem tržištu, a da nas ovdje nije bilo, odmah bi se automatski cijene povećale za taj iznos“, kazao je.
Na kraju je uputio poruku o značaju očuvanja industrije.
„Ono što mi tražimo jeste da sačuvamo industriju, ne samo Novu Željezaru Zenica, već kompletnu industriju, sačuvajmo sistem koji omogućava državi BiH da živi“, zaključio je Božić.
